Koliko su brodski bazeni bolji u odnosu na druge bazenske komplekse u Hrvatskoj, može svatko individualno procjenjivati, ali oni sigurno mogu zauzeti mjesto na nekoj od budućih brodskih turističkih razglednica.
SLAVONSKI BROD - U naslovu ovoga članka postavlja se pitanje koje može ujedno biti i konstatacija o novosagrađenim bazenima u Slavonskom Brodu. Zapravo naslov bi trebao, uz pomoć našeg malog istraživanja, potaknuti čitatelje na raspravu o zadanoj temi. Davati mišljenje o bilo čemu, a pogotovo o bazenima koji još nisu ni otvoreni, i baratiti kategorijama najbolji i najljepši, vrlo je nezahvalno, ali mi smo, svejedno, odlučili dati svoj prilog raspravi.
Tko će upravljati Brodskim bazenima? Koliki će biti prihodi, a koliki rashodi?
Zapravo, nije toliko ni bitno koliko su Bazeni Slavonski Brod (BSB) ljepši i bolji od bazena u drugim gradovima u Hrvatskoj, već je važnije kako će oni funkcionirati, u poslovnom smislu, u godinama koje dolaze. Važno je tko će upravljati bazenima, neko novoosnovano gradsko poduzeće/ustanova, npr. Bazeni Slavonski Brod d.o.o., ili će trajno biti pridodani već postojećoj
Ustanovi za gospodarenje sportskim objektima grada Slavonskog Broda. Koliki će biti prihodi od ulaznica na bazene, a koliki prihodi od najma poslovnih prostora i prihodi od raznih drugih programa? Koliko će rashodi BSB-a opterećivati proračun grada Slavonskog Broda, koliki će biti trošak plaća uposlenih na bazenima, a koliki materijalni troškovi?
Nastojali smo donijeti što je moguće pouzdanije podatke o radu zatvorenih bazena u nekim gradovima u Hrvatskoj. Pod pojmom zatvoreni bazeni misli se na bazenski kompleks u vlasništvu grada koji je dominantno zatvoren, ali može uz njega stajati i dodatak vanjskog bazena. Uzeli smo u obzir gradske bazene u
Čakovcu,
Koprivnici,
Osijeku,
Sisku,
Varaždinu,
Vinkovcima i
Zadru, te smo ih uspoređivali s BSB-om. Glavni parametri koje smo komparirali su: veličina i broj bazena, cijene ulaznica i broj zaposlenih. Te smo podatke uspjeli prikupiti za sve bazene, no za nekoliko njih smo saznali i poslovne rezultate (prihodi i rashodi, te njihova struktura). Mogli su se uspoređivati i još neki drugi paramateri (investitor, godina i cijena izgradnje, broj stanovnika, ne-zaposlenost u gradu...), no njih ostavljamo drugima za istraživanje.
Usporedili smo veličinu i broj bazena, cijene ulaznica i broj zaposlenih
Od svih sedam promatranih bazena u Hrvatskoj, jedino Sisak (unutarnji) i Slavonski Brod (vanjski) imaju olimpijski bazen (50x25 m), dok svi drugi imaju manje (33x25 m, 25x16 m...). Svi gradovi imaju nekoliko bazena u svom zatvorenom kompleksu, od onih većih za plivanje i rekreaciju, pa sve do onih manjih za malu djecu ili za, primjerice, hidromasažu.
Kad su cijene ulaznica u pitanju, one su kreirane većinom na bazi sata, dana, mjeseca itd. Većina gradova ima razne cjenovne kategorije (djeca, studenti, umirovljenici, odrasli, grupne...), pa se tako cjenovna kategorija
djeca negdje odnosi i na studente i umirovljenike. Ulaznice za djecu se kreću od 13-19 kn na sat, 10-30 kn na dan i 150-300 kn na mjesec. Za odrasle, cijene ulaznica variraju od 15-22 kune na sat, 15-40 kn na dan i 250-500 kn na mjesec. Npr. u Zadru cijena ovisi i o vremenu kada se dolazi na bazen (nije ista cijena ujutro i navečer).
Kad je riječ o zaposlenima na bazenima, brojke se kreću od 18 pa nadalje. Kod Čakovca i Zadra je navedena brojka 47, ali se tu zapravo radi o ukupnom broju zaposlenih u ustanovi/poduzeću koje se skrbi ne samo za bazen već i za neke druge sportske objekte. U Zadru se tako radi o Sportskom centru ''Višnjik'' koji objedinjava sportsku dvoranu i bazene.
Promatrajući strukturu zaposlenih od 28 djelatnika na gradskim bazenima u Varaždinu, kojima upravlja
Javna ustanova Gradski bazeni Varaždin, postavlja se pitanje ekonomičnosti rada s tolikim brojem radnika. U upravi (
ravnatelj, zamjenik ravnatelja, administrator, računovođa, voditelj tehničke službe) je pet djelatnika, u održavanju devet radnika, na recepciji je šest djelatnika, na higijeni također šest, te su na masaži zaposlene dvije osobe. Kad bi bazeni u Varaždinu bili u sastavu ustanove koja skrbi o svim sportskim objektima u gradu, onda bi možda broj zaposlenih na bazenu bio manji, jer oni u prvom redu ne bi trebali upravu (pet djelatnika), a možda bi i broj zaposlenih na održavanju bio manji.
Rashodi znatno veći od prihoda
O poslovanju nekih bazena, koji su ovdje spomenuti, već je bilo riječi na ovome
portalu, jer su prezentirani poslovni rezultati gradskih bazena u Varaždinu. Podaci poslovanja bazena (za 2011. god.) u Varaždinu se ne čine previše respektabilnima, imajući u vidu činjenicu da su izvorni prihodi 1,8 mil. kuna (ulaznice 1,2 mil. kn, najam 300.000 kn, saune i masaže zajedno 300.000 kn), dok su rashodi, ne računajući kredit za gradnju bazena, oko sedam milijuna kuna (bruto plaće 2,7 mil. kn, materijalni troškovi 3,7 mil. kn...). Možda na poslovanje bazena u Varaždinu utječe i činjenica,da na tom području, u krugu od 30-ak kilometara, postoje još dva kompleksa sa zatvorenim bazenima (Varaždinske toplice i Gradski bazeni u Čakovcu).
Uspoređujući susjedne zatvorene bazene u Čakovcu, sa onima u Varaždinu, vidljivi su bolji rezultati prodaje ulaznica u Čakovcu. Naime, na bazenima u Čakovcu 2012. godine ukupno je prodano 110.743 ulaznica (u Varaždinu je 2011. godine prodano 63.000), 314 dnevno u prosjeku, i od toga je uprihodovano 2,7 mil. kn. Rashodi bazena su uklopljeni u ukupne (9,5 mil. kn) troškove gradske tvrtke Ekom d.o.o. koja upravlja, pored bazena, i drugim sportskim objektima u Čakovcu.
Uz kvalitetnije upravljanje, mogući su i bolji poslovni rezultati
Iako, nigdje u Hrvatskoj, gradski bazeni, a i drugi sportski objekti, ne mogu opstati samo od svojih vlastitih prihoda, ostaje nada kako će se sposobnošću ljudi koji upravljaju tim objektima, ipak, u budućnosti smanjiti njihova ovisnost o proračunskim sredstvima.
Poslovni uspjeh će ovisiti o sposobnosti menadžmenta za privlačenje što je moguće većeg broja korisnika usluga bazena s jedne strane te o racionalnom upravljanju rashodima bazena s druge strane. Sigurno će se u budućnosti više voditi računa i o upotrebi obnovljivih izvora za opskrbu sportskih objekata električnom i toplinskom energijom, a jedan od takvih primjera je izgradnja kogeneracije za potrebe bazena ''Marija Ružić'' u Čakovcu 2011. godine.
Zaključno, može se konstatirati kako Slavonski Brod ulazi u kategoriju gradova koji među zadnjima u Hrvatskoj dobiva zatvorene bazene. Koliko su ti bazeni bolji (gledajući broj, veličinu bazena i u konačnici arhitektonski izgled cijelog kompleksa) u odnosu na druge bazenske komplekse u Hrvatskoj, može svatko individualno procjenjivati, ali brodski bazeni, sigurno, mogu zauzeti mjesto na nekoj od budućih brodskih turističkih razglednica.
