Ministarstvo javno poziva na uvoz teladi u Hrvatsku

Mali broj je onih poljoprivrednih gospodarstava u Hrvatskoj  koja tove junad oteljenu na vlastitoj farmi. 

Prdstavljajući prioritete hrvatskog predsjedanja Europskom unijom, predsjednik hrvatske Vlade, Andreja Plenkovića, između ostalog, kazao je: "Vitalnije društvo znači i konkurentnije gospodarstvo. Moramo voditi računa o ekološki održivijem gospodarstvu, čime ćemo pridonijeti boljoj zaštiti okoliša i borbi protiv klimatskih promjena”

.Pritom, dakako, nije kazao kao svi hrvatski poljoprivredni proizvođači, kao ni dosad, neće dobiti jednaku šansu.

S reklamama potpora za razvoj poljoprivrede, Ministarstvo je stvorilo iluziju kako je dovoljno nazvati se OPG-om i europska sredstva će sjesti na račun. Istina, smanjuju se izravna plaćanja, ali zato su mjere za „konkurentnije gospodarstvo" izdašne i mogu osigurati razvoj i približavanje europskoj poljoprivredi. Jedino ostaje pitanje KOMU?

I u ovom slučaju imamo hrvatsku praksu u korištenju europskih sredstava. Svi natječaji objavljeni posljednjih nekoliko godina, ciljani su kako bi privilegirali usku ciljanu skupinu korisnika.

Opće poznato je kako Hrvatska ne proizvodi dostatne količine goveđeg mesa i mlijeka te da taj sektor treba razvijati. Raspisan je natječaj za "Restrukturiranje, modernizaciju i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava" sa svrhom podizanja konkurentnosti hrvatskog govedarstva.

Na natječaj se mogu javiti isključivo tovljači goveda. Budući da se u Hrvatsko tovom goveda bave mahom oni koji uvoze živu telad, stavljaju ih u tov i plasiraju na tržište, jasno je kako tovljači domaće teladi imaju minimalne, ili nikakve, šanse uspjeti na natječaju.

Mali broj je onih poljoprivrednih gospodarstava koja u Hrvatskoj tove junad oteljenu na vlastitom gospodarstvu. Ako ih i ima, taj natječaj nije za njih jer na gospodarstvu imaju mali broj tovne junadi. Time i nisku ocjenu pri bodovanju, jer oni imaju krave, telad i junad, a jedna krava, u najboljem slučaju, može oteliti jedno tele godišnje, mada se u praksi dolazi do realnijeg prosjeka od 1,5 teladi u dvije godine. Najnovijom mjerom, za takva gospodarstva, Ministarstvo ne predviđa mjeru potpore. Očito, primarni proizvođači goveda Hrvatskoj nisu potrebni.

Samo po sebi nameće se nekoliko pitanja i odgovora: Jedu li te krave i telad svaki dan? Dakako da jedu! Seru li svaki dan? Dakako da seru! Ako seru proizvode li balegu? Dakako da proizvode balegu! Treba li tu balegu ekološki zbrinuti? Dakako da ju treba ekološki zbrinuti, jer nas premijer potiče na razvoj "ekološki održivog gospodarstva".

Budući da to odbija učiniti Ministarstvo, zaključimo sami
Dokle god Hrvatska bude poticala uvoz, a javni poziv otvoren do 28. veljače 2020. jeste poziv na poticanje uvoza teladi, neće biti domaće proizvodnje. U Hrvatskoj nitko ne vodi brigu o povećanju matičnih stada u govedarstvu jer pritom, oni koji odlučuju o prioritetima, očito, ne mogu dobiti odgovarajuću proviziju.