Prema našim informacijama, povećanje cestarina i sezonske cestarine uvode se kako bi se izbjeglo ukidanje popusta na ENC uređaje, što je prijedlog Svjetske banke. Naime, kako bi se povećali prihodi HAC-a i ARZ-a, konzultanti Svjetske banke predložili su ukidanje popusta na ENC uređaje.

Kako bi na taj način bio napravljen najveći udar na vlasnike kamiona, u Ministarstvu prometa su se tome usprotivili zbog straha da bi se ionako mali kamionski promet s autocesta skoro u cijelosti prebacio na državne ceste. Stoga je odlučeno da teret povećanja prihoda bude ravnomjerno raspoređen na sve korisnike, a popusti na ENC ostaju.

Kako saznajemo, cestarina bi od 1. siječnja bila povećana za pet posto za 1. i 2. kategoriju, ali samo na autocestama kojima upravlja HAC. Naime, analizom je uočeno kako je cestarina po kilometru na autocesti Rijeka -Zagreb veća nego li na HAC-ovim autocestama, a vlasnik tvrtki koje upravljaju tim autocestama je isti. Stoga bi se ovim povećanjem izjednačio iznos cestarine po kilometru, a prihod HAC-a bi se povećao za oko 80 milijuna kuna. U tom slučaju, cestarina od Zagreba do Splita iznosila bi umjesto sadašnjih 174, 183 kune, a do Lipovca umjesto 184, 193 kune.  

Sezonske cestarine vrijedile bi u razdoblju od 15. lipnja do 15. rujna na svim pravcima pod upravljanjem HAC-a i ARZ-a, i iznosile bi 10 posto više nego u ostatku godine. Kao što smo već i pisali, definitivno se odustaje od uvođenja vinjeta i postupno će se uvoditi automatizirana naplata kao prijelazno rješenje do naplate cestarine putem GPS-a.

Kako saznajemo, prijepor je nastao oko prijedloga Svjetske banke za formiranja posebne Agencije za naplatu cestarine. Hrvatskoj strani nije objašnjeno čemu pored postojeće tvrtke za naplatu cestarine, osnivanje nove Agencije te je taj dio još uvijek nedefiniran.

Tvrtka Atkins kao konzultant predložila je tri moguća modela budućeg institucionalnog oblika tvrtki za upravljanje autocestama. Najvjerojatnije će biti prihvaćen prijedlog o ponovnom spajanju HAC-a i HAC ONC-a, dok bi tvrtka Autocesta Rijeka - Zagreb i nadalje ostala posebna tvrtka, ali u manjem obimu nego danas. ARZ mora ostati samostalna tvrtka zbog kreditora, koji svi moraju dati pristanak na eventualno spajanje ARZ-a s HAC-om, što je bila jedna od ideja.

Jedan od najvažnijih modela ovog aranžmana je reprogram nepovoljnih kredita HAC-a, ARZ-a i HC-a na 15 do 20 godina. Planira se da Vlada sa Svjetskom bankom sporazum potpiše u prvom tromjesečju sljedeće godine, a država u ljeto izda prve obveznice. Svjetska banka u ovom slučaju daje garanciju za sve postojeće i buduće kredite, što će državi omogućiti da izda obveznice uz znatno niže kamate nego da cijeli proces pokreće država sam. No, taj plan još mora odobriti Ministarstvo financija.

Sljedeće godine HAC, ARZ i HC zajedno moraju vratiti oko 1,1 milijardu eura kredita! U toj godišnjoj rati je dio izrazito nepovoljnih kredita koji bi se onda pokrili kroz ovaj aranžman sa Svjetskom bankom. Koliki dio rate kredita bi sljedeće godine bio pokriven ovim aranžmanom odlučit će odabrani transakcijski savjetnik, francuska tvrtka Lazar. Oni će nakon analize kreditnih zaduženja sve tri tvrtke odlučiti koji su krediti nepovoljni te će se pokrivati aranžmanom Svjetske banke.

Aranžmanom sa Svjetskom bankom rješavat će se unutarnje ustrojstvo Hrvatskih cesta. Jedna od važnijih promjena je prijedlog da se sva gradnja u domeni Hrvatskih cesta ubuduće financira iz državnog proračuna, a ne iz proračuna HC-a.

U tom slučaju HC bi financirao održavanje i rekonstrukcije državnih i županijskih cesta. Nadalje, prijedlog je da se objedini javna nabava u sustavu održavanja županijskih i državnih cesta. Iako se nagađalo kako bi to moglo dovesti do ukidanja županijskih uprava za ceste, to se neće dogoditi. Nadalje, uvodi se dugoročno planiranje investicija u HC-u kako bi se točno znalo što će se graditi u budućem razdoblju.

Cijeli ovaj paket još mora odobriti Europska komisija, nakon čega ga može potpisati i Vlada.