SLAVONSKI BROD - U sklopu Konferencije o budućnosti Europe, Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj danas je u Slavonskom Brodu, kao posljednjem u nizu sveučilišnih gradova u kojima su gostovali, organizirao panel na temu „Mladi i budućnost održive poljoprivrede".

Umjesto gradonačelnika Mirka Duspare, kojega je epidemiološka situacija spriječila da, kao domaćin, uvodnim izlaganjem otvori ovaj događaj, to je učinio direktor Razvojne agencije Grada Slavonskog Broda, Dejan Vuksanović.

- Svjestan činjenice da živimo u kraju u kojemu su tolika očekivanja od poljoprivrede, kao djelatnosti koja bi trebala povući Hrvatsku u boljem pravcu i kao čovjek koji godinama vodi ovaj resor, mogu reći kako - osam godina nakon što je Hrvatska postala punopravna članica Europske unije - postoje tri nužna posla koja treba napraviti. (Burazović)

- Zahvaljujem Uredu EU parlamenta u Hrvatskoj što je odabrao i Slavonski Brod kao destinaciju Konferencije o budućnosti Europe koja se održava na području Tvrđave Brod čija je obnova, najvećim dijelom, sufinancirana europskim sredstvima. Možemo se pohvaliti da smo, prema službenim podatcima FINA-e, u 2020. godini, s povučenih gotovo 50 milijuna kuna, bili na trećem mjestu u Republici Hrvatskoj, iza Rijeke i Zadra. Najveći dio sredstava potrošen je upravo ovdje, u Tvrđavi Brod. - između ostalog, kazao je Vuksanović.

Rektor najmlađeg hrvatskog Sveučilišta, prof.dr.sc. Ivan Samardžić ukazao je na važnost zajedničkog djelovanja na svim razinama - od članica Europske unije pa sve do sveučilišnih sastavnica.

- Vjerujem da ćemo zajedno preokrenuti trendove koji nisu samo problem Republike Hrvatske i koji nisu od jučer. Kad se udružimo i kad se složimo, možemo prevladati sve izazove koji su pred nama. –

U ime Brodsko-posavske županije, okupljenima se uvodnim izlaganjem obratio pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i poljoprivredu Brodsko posavske županije.

- Svjestan činjenice da živimo u kraju u kojemu su tolika očekivanja od poljoprivrede, kao djelatnosti koja bi trebala povući Hrvatsku u boljem pravcu i kao čovjek koji godinama vodi ovaj resor, mogu reći kako - osam godina nakon što je Hrvatska postala punopravna članica Europske unije - postoje tri nužna posla koja treba napraviti. Na prvom mjestu je obveza da poljoprivreda postane djelatnost u kojoj će se proizvoditi visokokvalitetna hrana po konkurentskim cijenama; drugo je valjano koristiti proizvodni prirodni resurs s naglaskom na klimatske promjene kojih smo svakodnevno svjedoci i treći - po meni najzahtjevniji posao - od te iste poljoprivrede se traži da generira puno bolji život na selu, nova zapošljavanja te da bude oružje protiv bijele kuge kojoj svjedočimo. - kazao je pročelnik Željko Burazović.

Uslijedila je rasprava u kojoj su sudjelovali zastupnik Karlo Ressler(HDZ, EPP), predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir,  pročelnica Biotehničkog odjela Sveučilištu u Slavonskom Brodu Slavica Antunović, mladi poljoprivrednik i poduzetnik Zvonimir Kalić te studentica ekološke poljoprivrede Anđa Zeba, a posebno su zanimljiva i konstruktivna pitanja panelistima postavili ambasadori juniori EU parlamenta - učenici slavonskobrodskih srednjih škola Gimnazije „Matija Mesić" i Ekonomsko-birotehničke škole.

Poljoprivredna politika (ZPP) jedna je od temeljnih zajedničkih politika Europske unije za koju je u financijskoj perspektivi 2021.-2027. godina predviđena jedna trećina proračuna Unije ili 390 milijardi eura za oko šest milijuna poljoprivrednika. Nova ZPP naglasak će staviti na veću slobodu država članica u kreiranju svojih strategija, a EU će uvesti i deset posto izravnih nacionalnih potpora za mala i srednja gospodarstva te mjere pomoći poljoprivrednicima u krizi.

Vezano za tu tematiku, izdvajamo najzanimljivije izjave sudionika panel-rasprave.

„Tradicionalno su u tom paketu važna dva područja; ulaganja u male tvrtke i mlade poljoprivrednike te konkretizacija strategije od polja do stola. " (Karlo Ressler)

„Poljoprivreda je najizazovniji posao koji postoji. Sa sobom nosi niz problema. To su, primjerice, pristup poljoprivrednim zemljištima, dostupnost jeftinog financijskog kapitala, odnosno, kredita s niskim kamatama, pristup tržištu jer znamo da se suočavamo s nepravednim trgovačkim praksama, pitanje infrastrukture i prepreka koje sa sobom donosi život na selu. Hrvatska je, primjerice, po digitalizaciji ruralnog prostora tek na 20. mjestu u EU, a imamo i slabu strukturu (visoko)obrazovanih poljoprivrednika." (Marijana Petir)

„Pokretanje novog studijskog programa na Biotehničkom odjelu Sveučilišta u Slavonskom Brodu - Ekoinženjerstvo i zaštita prirode - sastavni je dio cijele priče. Educirajući mlade ljude i podižući svijest o značaju problema koji su oko nas, dat ćemo svoj doprinos rješavanju ovih problema." (Slavica Antunović)

„Poljoprivreda nudi puno. Mi smo se uhvatili za nju. Osobna priča stimulirala nas je da ne idemo iz Hrvatske, nego da se ostanemo boriti za plodnu i rodnu Slavoniju. Odlučili smo kako je bolje biti rob na svojoj nego na tuđoj zemlji. Krenuli smo od nule. Bilo je teških trenutaka kada smo robu isporučili, a ne bismo bili isplaćeni. No, stvorili smo finalni proizvod i dali onomu što uzgajamo dodanu vrijednost. Dosad smo stvorili 30-ak proizvoda, obišli stotinjak manifestacija, sajmova,... sami smo predstavljali ono što smo ubrali i prodavali,..." (Zvonimir Kalić)

„Nadam se da će što više mladih svoj rad, trud i znanje ostavljati na seoskim imanjima. Kolege s mog studija uglavnom su (su)vlasnici OPG-ova, što ipak daje ljepšu sliku no što mi mislimo da ona jest. Poljoprivreda nudi prilike. Nije to uzgoj samo na velikoj površini, može se uzgajati i na manjima. Tu je i ruralni agroturizam kroz koji posjetiteljima treba približiti način proizvodnje i pokazati im što zapravo jedu." (Anđa Zeba)

Putem platforme Zoom, danas su u Slavonskom Brodu virtualno bili i europski parlamentarci Tomislav Sokol, Ladislav Ilčić i Sunčana Glavak.

Snimku rasprave koju je moderirala novinarka portala SBplus, Željka Gavranović, moguće je pogledati na YouTube kanalu Europskog parlamenta u Hrvatskoj.