U obzir dolazi samo energetska obnova koja će rezultirati uštedom energije za grijanje/hlađenje na godišnjoj razini od najmanje 50 posto u odnosu na onu prije provedbe projekta.
U Hrvatskoj je ponovno krenula utrka za sredstvima za poticanje energetske učinkovitosti, piše glas-slavonije.hr.
Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja objavilo je natječaj za vlasnike višestambenih zgrada, a u posljednjih tjedan dana i poziv jedinicama lokalne samouprave za obnovom zgrada ustanova koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja. Naposljetku, na svoje će doći i vlasnici obiteljskih kuća.
Resorno ministarstvo, kao posredničko tijelo u sustavu upravljanja i korištenja europskih strukturnih i investicijskih fondova, na raspolaganju ima ukupno 311 milijuna eura iz EU fonda za regionalni razvoj. Od tog iznosa 211 milijuna eura namijenjeno je energetskoj obnovi zgrada javnog sektora, dok se preostalih 100 milijuna eura odnosi na energetsku obnovu stambenih zgrada.
Zajedničko kod svih natječaja, pa i onih za obiteljske kuće koji se očekuje, niz je pozitivnih uvjeta - veća stopa sufinanciranja, koja je od prijašnjih, u većini slučajeva, 40 posto narasla na visokih 60 posto.
Analiza rezultata
Ali u obzir dolazi samo energetska obnova koja će rezultirati uštedom energije za grijanje/hlađenje na godišnjoj razini od najmanje 50 posto u odnosu na onu prije provedbe projekta. Taj iznos djeluje prilično visok pa je upravo zbog toga zgodna analiza iz koje se može zaključiti koliki se uvjeti realno postižu energetskom obnovom pojedinih građevinskih elemenata zgrade i obiteljske kuće. Tim pitanjem se, s pozicije struke, kao energetski certifikator, pozabavio Danijel Srb. On je analizirao rezultate energetske obnove zgrada i obiteljskih kuća u 2015. i 2016. godini te došao do zaključka da se kod višestambenih zgrada postavljanjem izolacije na svim dijelovima vanjske ovojnice grijanog prostora i izmjenom prozora postiže proračunska ušteda od gotovo 75 posto.
- Ovaj visok rezultat postignut je i zbog toplinskog izoliranje poda, koje ipak nije tako uobičajeno, ali čak i kada se ono ne bi provelo, postiže se ušteda od 61 posto - kazuje Srb. Analiza je rađena na primjeru zgrade sagrađene sedamdesetih godina, kada je zapravo u Osijeku i sagrađeno najviše zgrada. No, kod obiteljskih kuća nešto je drugačija priča. Jer ako su vlasnici već djelomično obnavljali kuću (zamijenili prozore) ili na kući već postoje određeni oblici toplinske zaštite, tada moraju biti svjesni da u tom slučaju postoji realna opasnost da se neće postići ušteda od 50 posto energije.
Tri tipične skupine
Obiteljske kuće koje je analizirao podijelio je u tri tipične skupine - prizemnice, kuće s potkrovljem i katnice. Najveća ušteda se u apsolutnom iznosu postiže kod katnica, međutim to je logično jer je riječ o kućama s najvećom površinom. Relativno se pak najveća ušteda postiže kod prizemnica. To je opet logično zbog činjenice da upravo prizemnice imaju najnepovoljniji faktor oblika. Najmanja ušteda, kako u apsolutnim iznosima, tako i relativno postiže se kod kuća s potkrovljem. Što je tome uzrok? Tipično je da gotovo sve kuće s potkrovljem već imaju toplinski izoliran krov s najčešće 10 centimetara mineralne vuna. Upravo zbog toga su i pokazatelji o relativnoj potrošnji energije kod kuća s potkrovljem prije energetske obnove povoljniji nego kod prizemnica i kod katnica.
- Dobro je što su kriteriji koje moraju ispuniti pojedini građevinski elementi i oprema za grijanje nakon zamjene visoko postavljeni, jer i oni moraju osigurati ekonomičnost cijelog procesa kroz dugi niz godina. Time se uostalom osigurava da se sredstva dodijele onima koji će postići najveće energetske efekte uštede, što je potpuno opravdano - zaključuje Srb.
