Lista br. 2: Kandidatkinje i kandidati Koalicije rad i solidarnost za  V. izbornu jedinicu (imena kandidata iz BPŽ su naglašena). Koaliciju čine sljedeće stranke: "BANDIĆ MILAN 365 - STRANKA RADA I SOLIDARNOSTI"; DEMOKRATSKA PRIGORSKO - ZAGREBAČKA STRANKA - DPS; DEMOKRATSKA STRANKA ŽENA - DSŽ; HRVATSKA EUROPSKA STRANKA - HES; HRVATSKA RADNIČKA STRANKA - HRS; HRVATSKA STRANKA ZELENIH - EKO SAVEZ - ZELENI; ISTARSKI DEMOKRATI - DEMOCRATICI ISTRIANI - ID - DI; MEĐIMURSKA STRANKA - MS; NEZAVISNI SELJACI HRVATSKE - NSH; NOVI VAL - STRANKA RAZVOJA - NOVI VAL; STRANKA UMIROVLJENIKA - SU; UMIROVLJENIČKA DEMOKRATSKA UNIJA - UDU; ZELENI SAVEZ - ZELENI ZELENA STRANKA - ZS)

1. STJEPAN SUČIĆ, mag. ing. rođ. 05.07.1959., VUKOVAR
2. PETAR BAŠIĆ, prof., rođ. 19.06.1971., SLAVONSKI BROD
3. dr. sc. MILAN BITUNJAC, dr. med., rođ. 08.04.1957., GARČIN
4. JOZO GAVRAN, dipl. ing., rođ. 19.10.1957., DRŠKOVCI
5. MIRJANA SEMENIĆ RUTKO, dr. med., rođ. 04.10.1966., VUKOVAR
6. IVO SERDAR, rođ. 19.04.1964., CAGE
7. ŽELJKA LENIĆ,rođ. 09.09.1985., ŽUPANJA
8. ŽELJKO SLADETIĆ,rođ. 18.12.1949., ILOK
9. RUŽICA JANKOVIĆ,rođ. 23.08.1961., KUTJEVO
10. KATARINA ZELIĆ, mag. oec.,rođ. 09.06.1989., BUK
11. VINKO KUZMIĆ, rođ. 18.07.1957., SLAVONSKI BROD
12. SUADA LUKAŠ, rođ. 01.06.1968., VUKOVAR
13. IVAN ANTUNOVIĆ, rođ. 15.01.1992., POŽEGA
14. TEA GRGIĆ, mag. iur.,rođ. 21.08.1990., SOTIN

Misija i osnovne vrijednosti koje zastupamo
Hrvatski građani i naša domovina zaslužuju dostojanstvo svih 365 dana u godini! Hrvatska je opustošena. Nakon pustošenja ratom proživjeli smo novo pustošenje, gospodarsko i socijalno. Privatizacija gospodarstva provedena je na način njegova nestajanja, zatvaranjem poduzeća, rasprodajom nekretnina, gubljenjem prava zaposlenih i gubljenjem radnih mjesta. Urušavanje kvalitete svih javnih sustava, nezaposlenost, siromaštvo, beskućništvo i dužničko ropstvo građana postali su hrvatska stvarnost. Umjesto orijentacije na socijalno odgovornu državu, omeđeni smo ambijentom grubog kapitalizma i života na dug. Zaliječili smo pustošenje ratom, vrijeme je da se okrenemo stvaranju socijalno osjetljive države i gospodarskom razvoju naše domovine. Želimo izvesti ovu zemlju iz krize i svakom njenom građaninu omogućiti dostojanstven život – mogućnost da radi i da od svog rada živi, a ne preživljava. 

Načela djelovanja
Hrvatski građani trebaju i zaslužuju sigurnost te predanu, transparentnu i efikasnu upravu u službi građana i poduzetnika, poglavito malog i srednjeg poduzetništva, koja se brzo prilagođava promjenama i zahtjevima tržišta i koja učinkovito rješava probleme koje tište hrvatsko društvo. Zemlju ćemo razvijati na načelima rada i predanosti, znanosti i tehnologije te sveopće solidarnosti kao pretpostavke društvenog opstanka.  Naša politika usmjerena je na:

1. pokretanje investicija i zaustavljanje stroge štednje;
2. jačanje demokracije;
3. osiguranje društvenog jedinstva;
4. osnaživanje položaja siromašnih i ugroženih te;
5. očuvanje i obnovu srednje klase kao nositelja društvene stabilnosti.

Put prema ekonomskoj stabilnosti Hrvatske je rast gospodarstva, a ne rezovi javne potrošnje koji neprestano smanjuju prihode i dovode do porasta dugova. Naš cilj je pozitivan – pomoći Hrvatskoj i pružiti sigurnost njenim ljudima, uz solidarnost kao ključni civilizacijski doseg. Želimo preuzeti odgovornost za razvoj i napredak Hrvatske i za bolji život hrvatskih građana, radeći 365 dana u godini. U provedbi programa i projekata za razvoj Hrvatske držat ćemo se načela suradnje usmjerenih na prioritete:

• reforma izvršne vlasti;
• reforma parlamentarne vlasti;
• reforma javnog sektora;
• hitno uravnoteženje proračuna u službi građana;
• uklanjanje najtežih oblika siromaštva i isključenosti;
• očuvanje prava i digniteta hrvatskih branitelja;
• briga o djeci, mladima, starijima i potrebitima;
• poticanje gospodarstva;
• osiguranje stabilnog zakonskog okvira.

Provođenje programskih ciljeva neće izazvati dodatno povećanje javnog duga ili poreznog opterećenja – za sve će sredstva biti osigurana učinkovitijom raspodjelom postojećih proračunskih sredstava, kroz gospodarski rast ili bolje korištenje europskih izvora financiranja. Programski ciljevi i mjere u nastavku ovog dokumenta derivat su temeljen na Programu koalicije rada i solidarnosti.

Mjere za realizaciju programskih ciljeva

1. Socijalna sigurnost i stabilnost za sve

Neto povećanje broja radnih mjesta u privatnom sektoru za 50.000 / Rok: 31.12.2017. (do kraja druge godine mandata)
Neto povećanje broja radnih mjesta u privatnom sektoru za 150.000 / Rok: 31.12.2019. (do kraja četverogodišnjeg mandata)
To će biti rezultat povećanja industrijske proizvodnje na postojećim kapacitetima za 20%, i to kroz sljedeće industrije:

• poljoprivredna,
• drvna,
• tekstilna,
• elektroindustrija,
• kemijska,
• prerađivačka industrija.

Veća fleksibilnost radnih mjesta / Rok: 30.06.2016.
Proširenje učestalosti rada na nepuno radno vrijeme (4 sata, 6 sati), mogućnost majkama da rade 2 sata ili 4 sata u prve 3 godine djetetova života. 

Sustavan pristup problemu rješenju osobnog duga / Rok: 30.06.2016.
Usklađivanje Zakona o osobnom bankrotu sukladno strukturi blokiranih osoba / Rok: 30.06.2016.

1. korak: Ovrha - nema zatezne kamate! Zatezna kamata se smanjuje na tržišnu (normalnu) kamatnu stopu.
2. korak: Trošak ovrhe ide na račun države.
3. korak: Konstatira se konačan iznos duga i slijedi dogovor o otplati duga:

• Otpis duga za trajno nezapošljive osobe,
• Moratorij na otplatu duga na 12 mjeseci za one bez prihoda (uz normalnu, tržišnu kamatnu stopu),
• Dogovor o otplati duga - omogućiti otplatu u anuitetima ovisno o visini duga i platnoj sposobnosti dužnika.

Ukidanje devizne klauzule – konverzija svih kredita u kune po kunskim uvjetima / Rok: 01.01.2017.
Razvoj će se, uz izmijenjenu ulogu HNB-a, financirati vlastitim novcem – kunom.

Socijalne mirovine u iznosu od 800 kn / Rok: 01.01.2017.
Za cca 100.000 ljudi starijih od 65 godina, a koji nisu stekli uvjete.

Minimalna neto plaća podiže se na 3.300 kn / Rok: 01.01.2017.
Nakon konkretnih interventnih mjera nove Vlade koje će povećati industrijsku proizvodnju na već postojećim kapacitetima - postupno vraćanje plaća i mirovina kako bi se povećala osobna potrošnja i potražnja.

Nekretnina u kojoj se stanuje – neoporeziva je / Rok: 30.06.2016.
Nekretnina u kojoj se stanuje – neoporeziva je do 60 kvadrata (do dvije osobe koje u njoj žive). Za svakog dodatnog člana po 15 kvadrata neoporezivo.

Vaucheri za sve zaposlene - 20 kn po danu za prehranu / Rok: 01.01.2017.
Dobivaju se tijekom mjeseca za ukupan broj radnih dana koje je osoba provela na svom radnom mjestu u prethodnom mjesecu (slobodni dani, godišnji i bolovanje isključeni) za hranjenje u već postojećim restoranima (koji su dodatno „doregistrirani" – restoran osigurava ponudu dnevnih menija po razumnim cijenama s propisanim minimalnimudjelom domaćih namirnica). Bonovi su prenosivi i mogu se „zbrajati" i koristiti tijekom cijele godine. Primjer takve prakse: Slovačka, Austrija.

Vaucheri za umirovljenike u iznosu od 1000 kuna za boravak u hotelima / Rok:  01.01.2017.
Umirovljenici ih dobivaju jednom godišnje za boravak u hotelima izvan sezone (u razdoblju od 1.10. do 30.4.).

20.000 soba u umirovljeničkim domovima / Rok:  01.01.2018.
Financirane kroz socijalne fondove EU i rađene kroz novi ciklus modela javno-privatnog partnerstva.

2. Održivi gospodarski razvoj i ekologija

20.000 soba u učeničkim i studentskim domovima / Rok:  01.01.2018.
Financirane kroz socijalne fondove EU i rađene kroz novi ciklus modela javno-privatnog partnerstva.

Smanjenje PDV-a na 22% pa na 20% 31.12.2016. (do kraja druge godine mandata) / Rok: 31.12.2019. (do kraja mandata)
Smanjenje na 22% u prvoj godini mandata, uz uključenje klauzule „gospodarskog rasta" na 20% do kraja mandata.

Sva plaćanja u roku od 60/30 dana / Rok: 31.12.2016. (do kraja druge godine mandata) 31.12.2019. (do kraja mandata)
U prve dvije godine svesti sva plaćanja u roku od 60 dana, a do kraja mandata u roku od 30 dana

Hrvatski razvojni fond / Rok: 31.12.2017. (do kraja druge godine mandata)
Pokrenut ćemo Hrvatski razvojni fond s početnom imovinom od 10 milijardi eura, na osnovi vrijednosti državne imovine od 31,4 milijarde eura, što podrazumijeva i novu ulogu HNB-a te financijsko aktiviranje, a ne potpuna rasprodaja državne imovine.

Privatni obnovljivi izvori energije / Rok: 30. 06. 2016.
Olakšat ćemo malim poduzetnicima osnivanje malih hidrocentrala i drugih energana na temelju najmodernijih isplativih tehnologija te ćemo otvoriti prostor za mega-investicije najvećih svjetskih poduzetnika u tom sektoru.

Prirodni monopoli se ne privatiziraju / Rok: 31.12.2019. (do kraja mandata)
Nema privatizacije tvrtki od nacionalnog značaja kao što su Hrvatske šume, Hrvatske vode, Hrvatska pošta, JANAF, Hrvatske željeznice, Hrvatske autoceste.

500 boutique hotela / Rok: 30.06.2018.
Pokrenut ćemo osnivanje novog tipa hrvatskih obiteljskih hotela diljem Hrvatske (Plan '500 hotela' - hrvatskih hotelskih boutiquea, konačno realizirati stručne ideje i prijedloge iz tog sektora).

Dodatnih 25.000 zaposlenih u mikropoduzećima / Rok: 31.12.2017.
Odgovarajućim, dobro fokusiranim mjerama podići prosječan broj zaposlenih u mikropoduzećima s trenutnih 2,1 na pretkriznih 2,3 zaposlena po jednom mikropoduzeću (iz 2008. godine). U Hrvatskoj je trenutno registrirano preko 142.000 mikropoduzeća (poduzeća do 10 zaposlenih). Povećanje od 0,2 zaposlenih po jednom mikropoduzeću u Hrvatskoj rezultiralo bi ukupnim povećanjem broja zaposlenih od gotovo 28.000 osoba.

10 000 start-up / Rok: 30.06.2018.
Osigurat ćemo investicije u Start-up poduzeća mladih inovatora i tehnološki naprednih koncepata: nećemo im dati samo kancelarije i fraze, nego ćemo investirati konkretna sredstva u njihov razvoj do trenutka njihove realizacije na međunarodnom tržištu roba i usluga).

Zdravstveni turizam - podići udio zdravstvenog turizma u ukupnom turističkom prihodu za 20% / Rok: 30.06.2019.

U Hrvatskoj je riječ o tržištu koje trenutno zapošljava oko 10.000 osoba, a prihod od zdravstvenih usluga, i to bez smještaja i prateće potrošnje, iznosi oko 300 milijuna eura prihoda - prema procjenama, radi se o tržištu koje bi vrlo brzo moglo doseći prihode veće od milijardu eura (podaci i analiza HGK, lipanj 2015.g.) U segmentu wellnessa koji je dio zdravstvenog turizma) Hrvatska ostvaruje manje od desetine austrijskih wellness turističkih dolazaka. Hrvatska u wellnessu zapošljava deset puta manje od Austrije te oko 4,5 puta manje od susjedne Mađarske koja godišnje od wellnessa ostvaruje prihode od oko milijardu dolara. U Sloveniji, petnaest termi godišnje ima tri milijuna noćenja i 200 milijuna eura prihoda, a samo na Terme Olimia odlazi ravno desetina tih rezultata. Istovremeno (navodi HGK), Hrvatska od ukupno 12 milijuna noćenja i sedam milijardi eura prihoda, u lječilištima bilježi samo 200 tisuća noćenja i 0,6 milijuna eura prihida.

3. Obrazovano društvo

Besplatno obrazovanje / Rok: 31.12.2016. (do kraja druge godine mandata)
Udžbenici i prehrana za sve razine obrazovanja, te smještaj i prijevoz za socijalne kategorije.

4. Ravnomjeran razvoj svih regija Hrvatske

Kitchen inkubatora / Rok: 30.06.2019.
Pojam preuzet iz Danske.Cilj podizanja Kitchen inkubatora je finalizacija i standardizacija primarnog poljoprivrednog proizvoda; Razvoj zajedničkih preradbenih kapaciteta sa svrhom umrežavanja poljoprivrednika i lakšeg izlaska na tržište.

Decentralizacija državne uprave / Rok: 30.06.2019.
Sjedišta pojedinih ministarstva, agencija i drugih javnih tijela moraju biti tamo gdje je logično odnosno tamo gdje je najveća koncentracija građana koji koriste njihove servise te stručnjaka za područje djelovanja.

Razvoj lokalnih tržišta i "kratkih opskrbnih lanaca" / Rok: 01.01.2018.
(Mljekomati, prodaja na kućnom pragu, specijalizirane trgovine, tržnice) kako bi mali proizvođač, ali i potrošači, po želji, mogao/li zaobići postojeće trgovačke lance

Fokus na maksimalnom postizanju „supstitucije uvoza" prehrambenih proizvoda / Rok: 31.12.2017.
Prema službenim podacima FAO (Federal Agriculcural Organization) pri UN-u, Hrvatska ima prirodne potencijale za prehraniti cca 22 milijuna stanovnika. U ovom trenutku, Hrvatska za potrebe svojih 4,3 milijuna stanovnika 50% hrane uvozi! U tom kontekstu, osim „učestale parole" o poticanju izvoza, može se nametnuti tema „supstitucije uvoza".

Povećati proizvodnju mlijeka i mesa za 40%. / Rok: 31.12.2019.
S postojećih 500 milijuna litara podići proizvodnju na 700 milijuna litara mlijeka godišnje. Građani Hrvatske troše 900 milijuna litara mlijeka godišnje. Svaki građanin Hrvatske (u prosjeku, zajedno s turistom) godišnje pojede 1 svinju tj. cca 4,2 milijuna svinja godišnje. Mi u Hrvatskoj uzgojimo oko 1 milijun svinja. Ostatak (preko 3 milijuna) uvozimo.

5. Jasna uloga učinkovite države i javnog sektora

Pojednostavljivanje prenormiranih zakona i propisa / Rok: 30.06.2016.
Izbacivanje nepotrebnih i suvišnih koraka koji su se „izrodili" samo da opravdaju postojanje nepotrebnih radnih mjesta.

Teritorijalni preustroj / Rok: 31.12.2019. (do kraja mandata)
Teritorijalna reorganizacija sukladno logičnim ekonomskim jedinicama.

Uvođenje pravila „Šutnja je suglasnost" / Rok: 31.12.2015.
Ako državna uprava ne odgovori u definiranom roku (od npr. 30 dana), to onda ne koči poduzetnika i on može nastaviti sa svojim projektom, umjesto da čeka odluku koja kasni. Ovaj princip primjenjuju neke referentne zemlje u našem okruženju, npr. Makedonija koja je u posljednje 2 godine „skočila" za 13 mjesta na ljestvici globalne konkurentnosti. Istovremeno Hrvatska je zabilježila pad za 2 mjesta

„Najava posjete" inspektora / Rok: 31.12.2016.
Pomagajuća funkcija inspekcija, kao što je slučaj u pojedinim državama sa zdravom tržišnom ekonomijom, npr. Njemačka. Za poduzetnika koji u zadnjih godinu dana nije napravio ni jedan prekršaj nema kazne – samo opomena i ispravak prekršaja.

Smanjivanje straha od neuspjeha / Rok: 30.06.2016.
Pozitivnim propisima dekriminalizirati pojam „propast poduzeća". Zdrave tržišne ekonomije pokazuju visoku stopu ulaska i izlaska poduzeća na tržište, što ukazuje na intenzivan proces "kreativne destrukcije”, u kojem se veliki broj mikropoduzeća (koji bi trebali biti glavni nositelji inovativnosti) otvara ili zatvara. U Hrvatskoj je relativno mali proces "kreativne destrukcije” – rezultat: dosta stagnantna ekonomija sa smanjenim stupnjem eksperimentiranja i inovativnosti. Posljedica toga: konstantni gubitak u apsolutnom broju aktivnih poduzeća.

PDF Dokument

365_Koalicija_program_14_pdf.pdf