Lista br. 5: Kandidatkinje i kandidati Mosta nezavisnih lista-Most za V. izbornu jedinicu (imena kandidata iz BPŽ su naglašena). 

1. TOMISLAV PANENIĆ, univ. spec. oec., rođ. 12.03.1973., BERAK
2. IVICA MIŠIĆ, rođ. 23.02.1955., VINKOVCI
3. IVICA TEČER, dipl. oec., rođ. 22.11.1960., SLAVONSKI BROD
4. DARKO POSARIĆ, dipl. ing., rođ. 28.04.1970., VINKOVCI
5. ANTE ORLOVIĆ, bacc., rođ. 27.05.1989., SLAVONSKI BROD
6. ANTO GUTIĆ, bacc., rođ. 05.09.1966., GUNJA
7. SILVIJA RAGUŽ, dipl. ing., rođ. 01.01.1984., VRPOLJE
8. TATJANA BOŠNJAK, dipl. iur., rođ. 28.02.1974., ILOK
9. IVAN ŠAPINA, rođ. 27.12.1972., ZAGREB
10. IVAN PEIČEVIĆ, dipl. iur., rođ. 22.06.1983., OTOK
11. SNJEŽANA KLARIĆ, prof., rođ. 22.09.1968., ZAGREB
12. GABRIJELA BABIĆ, rođ. 11.09.1994., VELIKA KOPANICA
13. MARIJANA BRTAN, rođ. 31.08.1969., BERAK
14. RUŽICA VUKOVAC, dipl. iur., rođ. 16.06.1975., VELIKA KOPANICA

Zašto MOST?
 
Poltičke elite koje se izmjenjuju u upravljanju Hrvatskom već 20 godina, dovele su Hrvatsku na rub egzistencije. Hrvatsko stanovništvo je sve siromašnije, hrvatsko gospodarstvo sve manje proizvodi, mladi iseljavaju jer nemaju posla. Svakog dana slušamo o ovrhama, blokadama računa građana (preko 315.000 građana), izbacivanju građana iz kuća i stanova.Dugoročno su najopasnije pojave konstantnog porasta javnog i vanjskog duga Hrvatske.
U zaduživanju Hrvatske jednaki su i  crveni i plavi, i lijevi i desni. Kao da se natječu tko će podvući štetnije poteze. Pregled zaduživanja Hrvatske daje najbolju sliku brige o javnom dobru:

Iznos duga po godinama:

1. 2000 - 61.200.000.000 kn - vlast preuzeo SDP
2. 2003 - 86.200.000.000 kn - vlast preuzeo HDZ
3. 2011 - 211.900.000.000 kn - vlast preuzeo SDP
4. 2015 - 290.000.000.000 kn - danas ili oko 90 % BDP

Kako su nas zaduživali po periodima vlasti?

1. U periodu 2000 - 2003 - SDP  nas je zadužio za 25.000.000.000 kn
2. U periodu 2003 - 2011 - HDZ nas je zadužio za 125.700.000.000 kn
3. U periodu 2011- 2015 - SDP nas je zadužio za 78.100.000.000 kn

Koliko su nas prosječno godišnje zaduživali?

1. 2000 - 2003 SDP -  6.250.000.000 kn svake godine
2. 2003 - 2011 HDZ - 15.712.000.000 kn svake godine
3. 2011 - 2015 SDP - 19.525.000.000 kn svake godine

Takva kretanja izazvala su društveno raslojavanje koje je sve jače izraženo. Nepravde i nepošteni odnosi nastali temeljem moralno, a vrlo često i zakonski, vrlo upitne pretvorbe koju su neki iskorištavali dok su drugi davali sve pa i svoje živote za bolju humaniju i pravedniju Hrvatsku uzrokuju jačanje nepovjerenja građana prema državnim institucijama, pogotovo pravosuđu te polako podrivaju i same temelje države koju je narod ovih prostora stoljećima čekao. 

Makroekonomski pokazatelji

• Postotak zaposlenih u odnosu na ukupni broj radno sposobnog stanovništva:  EU 64,0% : HR 49,0%
• Javni dug Hrvatske 290 mlrd u 2015.g. (87% BDP)
• Vanjski dug 49 mlrd eura (114% BDP-a)
• Rast BDP-a 1,2% (manji od prosječne kamatne stope na dug) 

Glavne odrednice programa

• Razvoj poduzetništva
• Reforma javne, državne i lokalne (samo)uprave
• Reforma pravosuđa
• Reforma visokog obrazovanja
• Reforma izbornog sustava   

Ciljevi programa

• Pokretanje gospodarstva (gospodarski rast)
• Viša zaposlenost
• Fiskalna odgovornost
• Transparentnost proračuna
• Porezno rasterećenje
• Racionalizacija javne, državne i lokalne (samo)uprave;
• Pravedniji izborni sustav:
• Razvoj kulturne i kreativne industrije .

Poduzetništvo i zaposlenost-analiza

• Od 2,581 milijun ljudi u dobi između 20 i 64 godine, u 2014. godini radilo je njih tek 1,528 milijuna, odnosno 59,2 posto
• U razdoblju između 2008. i 2013. broj zaposlenih u privatnim tvrtkama smanjio se za 75.000.
• Nezaposlenost 16,2%.
• Nezaposlenost mladih 43,1%.
• Zakoni i propisi koji reguliraju poslovanje u Republici Hrvatskoj su prekomplicirani.

Poduzetništvo i zaposlenost-prijedlog mjera

• Pojednostavljenje administracije (Zakona o radu, Zakona o zaštiti od požara…);
• Poticanje srednjeg i malog poduzetništva;
• Porezno rasterećenje kao pokretanje gospodarstva i poticanje zapošljavanja mladih, te samozapošljavanja;
• Smanjenje broja parafiskalnih nameta;
• Viša učinkovitost javne uprave pri izdavanju potrebnih dokumenata radi urednog poslovanja;  
• Jednostavniji porezni sustav;
• Načelo „šutnja je pristanak";
• Uvođenje principa Think small first;
• Porezni nadzor mora biti savjetodavan i edukativan a tek nakon eventualnog zanemarivanja upozorenja i ponavljanja prekršaja, sankcijski.

Lokalna i regionalna (samo)uprava-analiza

• U 2014. godini ukupni rashodi za financiranje jedinica područne i lokalne (samo)uprave iznosili su 23,264 mlrd. kuna, odnosno 7,08% BDP-a.
• Deficit proračuna županija, gradova i općina je 471,7 mln kuna.
• U sustavu postoji 20 županija, Grad Zagreb, 428 općina i 127 gradova u kojima naknadu prima desetak tisuća izabranih predstavnika građana.
• U tijelima JLPRS-a zaposleno je 16.060 djelatnika, a kod korisnika JLPRS-a 26.322 zaposlena.
• Ukupni troškovi navedenog osoblja iznosili su u 4,765 mlrd. kuna (2013.).

 Lokalna i regionalna (samo)uprava-prijedlog mjera

• Volonterski rad načelnika i vijećnika u malim općinama;
• Smanjenje broja dužnosnika u lokalnoj samoupravi na način da se izravno bira samo načelnik, odnosno gradonačelnik, a ne i njihovi zamjenici (na taj način bi se za preko 600 smanjio broj izabranih lokalnih dužnosnika);
• Središnji gradovi obavljaju administrativne i druge poslove za općine u njihovu okruženju;
• Smanjenje broja općina, spajanje općina i gradova u zasebne lokalne jedinice, pripajanje neodrživih općina održivim općinama nakon temeljite javne i stručne rasprave, uz suglasnost građana;  
• Započeti proces smanjenja broja županija i regionalizacije Republike Hrvatske;
• Preveliki broj županija onemogućio je da one postanu regionalne zajednice koje će na svom prostoru biti nositelj gospodarskog razvitka, jer je njihov fiskalni potencijal premalen -> nužno stvaranje jačih regija;
• Financiranja lokalnih jedinica – dugoročni proces minimiziranja njihove ovisnosti o pomoćima iz državnog proračuna i izrazita usmjerenost prema njihovoj samostalnosti i financijskoj neovisnosti;
• Ovisnost općine ili grada o pomoćima iz državnog proračuna treba biti tek iznimka za financiranje zahtjevnih razvojnih projekata, a ne pravilo za financiranje tekuće potrošnje.

Javni sektor-analiza

• Visokoobrazovani u privatnom sektoru zarađuju 10-ak posto više nego u javnom, dok srednja stručna sprema 25 posto manje.
• Udio zaposlenih u javnim poduzećima u ukupnoj zaposlenosti viši od EU prosjeka.
• Javna poduzeća veliki generatori javnog duga.
• Visoka ispolitizarnost i neučinkovitost.
• 187 agencija, zavoda, fondova i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima koje godišnje troše 70 milijardi kuna i zapošljavaju 26 tisuća radnika.  

Javni sektor-prijedlog mjera 

• Uspostaviti strateški plan reforme javnog sektora;
• Jačanje načela transparentnosti kao elementa djelotvornijeg upravljanja javnim resursima;
• Fiskalna odgovornost;
• Profesionalni menadžment javnih poduzeća, privatizacija poduzeća u kojima depolitizacija i profesionalizacija ne pokažu učinak, kao i onih u kojima je država stekla udio tijekom procesa predstečajne nagodbe (IPO model)
• Utvrditi jasne kriterije za osnivanje agencija, njihovo spajanje, smanjenje, upravljanje, uključujući propise o plaćama, te prije osnivanja bilo koje nove agencije zahtijevati objavljivanje obrazloženja i pretpostavljenih prednosti njezina osnivanja, uz procjenu fiskalnog učinka;
• Profesionalizacija i uvođenje sustava plaća za cijeli javni sektor koji se temelji na sustavu izvrsnosti (nagrađivanje za rezultate rada);
• Depolitizacija kadra (smanjenje broja zaposlenih po političkoj liniji);
• Potaknuti seljivost unutar javnog sektora ograničenjem mandata na pojedinom radnom mjestu ovisno o hijerarhijskoj razini.

 Pravosuđe-analiza

• Prema broju novih građanskih, trgovačkih, upravnih i drugih predmeta na 100 stanovnika Republika Hrvatska je na petom mjestu u EU-u s relativno visokih 25,6 predmeta, a prema broju sporova koji se vode još više pri vrhu - na trećem mjestu.
• Prema vremenu koje je potrebno za rješavanje građanskih, trgovačkih, administrativnih i drugih predmeta RH se nalazi u sredini sa 129 dana, no u rješavanju sporova na građanskim i trgovačkim sudovima RH je na začelju
• Prema broju predmeta koji su u tijeku po stanovniku, s 9,2 predmeta RH je pri samom vrhu.
• S obzirom na to da je RH po broju sudaca u samom vrhu EU-a, po eurima koje odvaja za pravosuđe u sredini, a po učinkovitosti na začelju, jasno je da sve dosadašnje reforme pravosuđa nisu učinile velik pomak.
• Niska neovisnost i učinkovitost pravosuđa prepreka su investicijama.  

Pravosuđe-prijedlog mjera

• Pojednostavljivanje sudskih postupaka;
• Strukturno ojačavanje stručnosti i neovisnosti pravosuđa;
• Modernizacija pravosuđa;
• Omogućavanje sudovima i državnom odvjetništvu učinkovit progon počinitelja kaznenih djela;
• Zemljišnoknjižna reforma;
• Smanjenje troškova ovrha.

 Visoko obrazovanje i znanost-analiza

• Prevelik broj visokoškolskih ustanova za zemlju kao što je Hrvatska (104 javna visoka učilišta, od čega 8 sveučilišta sa 82 sastavnice, 11 javnih veleučilišta i 3 javne visoke škole; 27 privatnih visokih učilišta, od čega 2 privatna sveučilišta, 4 privatna veleučilišta i 21 privatnih visokih škola).
• Prevelik broj studijskih programa 1350, pri čemu je 302 društvena, 239 humanističkih, 178 tehničkih, 108 iz područja biomedicine, 91 biotehnike i 89 iz prirodne znanosti.
• U zakonu ne postoji dovoljno jasno razlikovanje između veleučilišnih i sveučilišnih ustanova.
• Nije provedena vanjska akreditacija svih visokoškolskih ustanova u cilju vrednovanja njihovih studijskih programa i načina rada/izvođenja nastave, broja stručnjaka i kapaciteta.
• Birokratski provedena Bolonjska reforma
• Ograničavanje sveučilišta u izradi novih i mijenjanju postojećih studijskih programa (za više od 20% promjena u studijskim programima Ministarstvo traži obnovu izdavanja dopusnice).
• Nedovoljno financiranje za istraživanje i razvoj 0,02% - što je jedan od najmanjih postotaka u Europi. 

Visoko obrazovanje i znanost-prijedlog mjera

• povećati učinkovitost sustava visokog obrazovanja evaluacijom studijskih programa i visokoškolskih ustanova, analizom ishoda i kompetencija koje se stječu;
• redovita evaluacija Bolonjske reforme i prilagodbom studijskih programa potrebama društva i tržišta rada;
• pokretanje studija kojima se doprinosi gospodarskom razvoju;
• ujednačavanje studijskih programa među sveučilištima;
• smanjenje upisnih kvota na nedeficitarnim studijima;
• poticanje inovativnih pristupa učenju i istraživačke djelatnosti;
• poboljšanje kvalitete nastavnika utvrđivanjem odgovarajućih i ujednačenih znanstvenih kriterija uvažavajući specifičnosti područja i polja rada;
• redefiniranje politike zapošljavanja na sveučilištima.

 Izborni sustav-analiza

• Neinformiranost birača.
• Nedovoljna prava birača u sustavu preferencijalnog biranja.
• Nepravedan sustav biranja i zastupljenosti nacionalnih manjina.
• Otežano glasovanje za osobe s posebnim potrebama.
• Glasovanje nerezidenata na lokalnim izborima.
• Glasovanje u inozemstvu koje pogoduje dobro organiziranim skupinama •
• Neravnomjernost izbornih jedinica iznosi 33% što je daleko izvan ustavno definiranog ograničenja od ±5%. (Iako je Ustavni sud 2010. godine donio odredbu da se nesklad između jedinica mora ispraviti, ni HDZ ni SDP nisu ispoštovali ustavno-pravni poredak RH).

 Izborni sustav-prijedlog mjera

• Slobodniji sustav preferencijalnog glasovanja;
• Reorganizacija izbornih jedinica;
• Usvajanje modela kombiniranog izbornog sustava u kojem se zastupnici biraju djelomično u jednomandatnim izbornim jedinicama, a djelomično u regionalnim izbornim jedinicama preferencijalnim glasovanjem za kandidate na kandidacijskim listama;
• Olakšan pristup glasovanju osobama s posebnim potrebama
• Onemogućavanje biračima iz inozemstva glasovanje na lokalnim izborima (autobus-glasovanje);
• Olakšan pristup glasovanju većem broju birača iz inozemstva na izborima na nacionalnoj razini (elektronsko i dopisno glasovanje);  
• Smanjenje broja saborskih zastupnika;
• Smanjenje plaća saborskih zastupnika;
• Smanjenje naknada političkim strankama;
• Ograničenje trajanja mandata.             

PDF Dokument

most-program-web.pdf