Lista br. 12: Kandidatkinje i kandidati koalicije ''Hrvatska raste'' za  V. izbornu jedinicu (imena kandidata iz BPŽ su naglašena). Koaliciju čine stranke: SOCIJALDEMOKRATSKA PARTIJA HRVATSKE (SDP), HRVATSKA NARODNA STRANKA - LIBERALNI DEMOKRATI (HNS), HRVATSKA STRANKA UMIROVLJENIKA (HSU), HRVATSKI LABURISTI - STRANKA RADA, AUTOHTONA - HRVATSKA SELJAČKA STRANKA (A - HSS), ZAGORSKA STRANKA (ZS). 

1. ZDRAVKO RONKO, rođ. 10.09.1949., POŽEGA
2. TIHOMIR JAKOVINA, rođ. 21.06.1967., BUKOVLJE
3. MARIJA ILIĆ, rođ. 19.02.1945., BELIŠĆE
4. PREDRAG MATIĆ, rođ. 02.06.1962., ZAGREB
5. DAMIR RIMAC, rođ. 01.11.1972., VINKOVCI
6. IVICA MANDIĆ, rođ. 03.01.1954., ĐAKOVO
7. BILJANA GAĆA, rođ. 22.05.1990., VUKOVAR
8. MLADEN HUBER, rođ. 02.03.1960., ŽUPANJA
9. ROBERTO LUJIĆ, rođ. 21.03.1969., SLAVONSKI BROD
10. EMINA BERBIĆ KOLAR, rođ. 24.10.1976., SLAVONSKI BROD
11. MARINKO LUKENDA, rođ. 08.10.1967., VINKOVCI
12. IANICA BIRAČ, rođ. 01.06.1951., VINKOVCI
13. VERA BOŠNJAK, rođ. 13.09.1962., KRUŠEVICA
14. MARTINA VLAŠIĆ, rođ. 08.05.1982., POŽEGA

Ubrzanje gospodarskog rasta, jačanje konkurentnosti i poboljšanje poslovne klime

• Rast gospodarstva ostvarili smo dobrom mjerom između štednje i potrošnje. Vodili smo svoju, hrvatsku politiku, politiku malih koraka prema sigurnosti i stabilnosti i bez stresova koje su proživljavali građani drugih zemalja koje nas okružuju. Naša politika bazirana je na pristupu da oštri rezovi i štednja u uvjetima recesije vode ka još većem padu. 
• Pomogli smo restrukturiranju velikog dijela gospodarstva koji bi bez potpore države i Vlade nestao baš kao i radna mjesta. Veliki doprinos tome bile su predstečajne nagodbe i gotovo 40 000 spašenih radnih mjesta u industriji, građevinarstvu,posebno turizmu.
• Omogućili smo reprogram i prolongiranje plaćanja poreznih obveza poduzetnicima. Smanjili smo nelikvidnost u sustavu i broj blokiranih poslovnih subjekata. Prošla Vlada ostavila je 45 milijardi kuna tereta nelikvidnosti. Nelikvidnost danas iznosi oko 27 milijardi kuna. Samo u zadnjih 12 mjeseci broj blokiranih poslovnih subjekata smanjen je za gotovo 8 000 s dugom od 3,5 milijardi kuna. 
• Malo tko je vjerovao, s obzirom na loša iskustva drugih EU zemalja, da ćemo spasiti hrvatsku brodogradnju, preko 10 000 radnih mjesta izravno i više od 40 000 neizravno. I u tom segmentu smo uspjeli i dali novu priliku brodograditeljima.
• Restrukturirali smo i dokapitalizirali mnoga javna poduzeća - Hrvatske željeznice, HAC, Croatia Airlines i druge. 
• Poduzetničko okruženje u Hrvatskoj je danas puno bolje. Lakše je i jednostavnije započeti poslovanje. Lokacijske i građevinske dozvole mogu se u najboljim uvjetima dobiti za samo jedan dan. Samo kroz porezne olakšice za reinvestiranu dobit „ostavili" smo poduzetnicima gotovo 4 mlrd. kn.
  
• Uveli smo mogućnost plaćanja PDV-a po naplaćenim umjesto ispostavljenim računima za sve male poduzetnike s prihodima do 3 milijuna kuna.
• Povećali smo prag za upis u registar obveznika PDV-a sa 85 na 230 tisuća kuna.
• U razdoblju od 2012. do 2015. Vlada je smanjenjem ili ukidanjem 58 parafiskalnih nameta rasteretila poduzetnike različitih davanja u visini od 450 milijuna kuna na godišnjoj razini.
• U 2015. godini donesene su izmjene propisa kojima su dodatno smanjeni parafiskalni nameti u visini od 330 milijuna kuna godišnje. 
  

Već u 2016. planiramo novo smanjenje parafiskalnih nameta gospodarstvu za dodatnih 300 mil. kn čime će ukupan iznos smanjenja biti preko 1 mlrd. kn, što predstavlja znatno smanjenje ukupnog tereta za poduzetnike!
U idućem mandatu posebnu pozornost posvetit ćemo unapređenju konkurentnosti i povećanju poljoprivredne proizvodnje i generalno proizvodnje hrane. Nakon što smo u prethodnom razdoblju snažno potaknuli turistički i ugostiteljski sektor smanjenjem stope PDV-a s 25 % na međustopu od 13 %, slično ćemo napraviti i u sektoru poljoprivrede i proizvodnje hrane.
Značajna EU i nacionalna sredstva ćemo uložiti u projekte navodnjavanja, čime ćemo osigurati da se 65 000 ha poljoprivrednih površina navodnjava te ćemo također osigurati dostizanje prosjeka EU u pogledu udjela navodnjavanih površina (oko 6 %).
Kako bismo unaprijedili uvjete života u ruralnim područjima i potaknuli građane da ostaju u svom zavičaju, uložit ćemo preko 2 milijarde kuna u socijalnu i komunalnu infrastrukturu kao što su prometnice, vrtići, knjižnice, tržnice, zelene površine.
Dodatni poticaj jačanju ukupnog potencijala za razvoj poljoprivredne proizvodnje bit će i razminiranje kompletnog poljoprivrednog zemljišta koje je trenutno „zagađeno" minama, korištenjem također sredstava iz EU Programa ruralnog razvoja. 

• Posebnim poreznim mjerama Vlade povećali smo plaće za više od milijun hrvatskih građana i potaknuli rast osobne potrošnje. Zadnjih godinu dana osobna potrošnja se polako ali sigurno oporavlja, a vidljivo je da je značajno doprinijela rastu BDP-a.

Zato najavljujemo daljnje porezno rasterećenje, odnosno rast plaća kao snažan instrument ubrzanja rasta BDP-a. Uz rast zaposlenosti, rast plaća i potrošnje zasigurno je najvažniji znak za naše građane da se stvari kreću u pravom smjeru.

• Jedan od najvećih doprinosa rastu BDP-a dao je rast izvoza. Izvoz roba raste dvoznamenkastim stopama već gotovo dvije godine, u prvih osam mjeseci ove godine 10,2%, a brzi rast turizma i rekordna ovogodišnja sezona doprinose u najvećoj mjeri rastu izvoza usluga.

U naredne četiri godine cilj nam je povećati vrijednost izvoza roba i usluga za najmanje 30 % u odnosu na 2015. godinu (stopa rasta izvoza 7-8% prosječno godišnje)!

• Po prvi put nakon 2008. godine porasle su i investicije. U mandatu smo donijeli paket zakona i mjera za uklanjanje barijera privatnom investiranju, inozemnom i domaćem. Kontinuirano potičemo nove investicije i projekte, preko 120 njih kroz Agenciju za investicije i konkurentnost i gotovo 400 kroz potpore Zakona o poticanju ulaganja.

U iduće četiri godine cilj nam je osigurati najmanje 30 milijardi kuna vrijednih ulaganja u industriju te 38 milijardi kuna u sektoru turizma, od čega očekujemo da najmanje 50 % ulaganja potječe od stranih ulagača.

• Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju sve veći doprinos oporavku ukupnih investicijadaje korištenje EU (ESI) fondova. Naša strategija ulaganja za budućnost bazirana je u najvećoj mjeri na EU fondovima gdje se u idućih 7-10 godina očekuje ulaganje od preko 12 mlrd. eura. 

Naš cilj je 70-80 % svih ulaganja javnog sektora financirati iz EU fondova. Iskustva drugih zemalja govore nam da možemo u idućih 7 godina očekivati 1-2 posto veći gospodarski rast i osiguranje od 15-20 tisuća radnih mjesta godišnje upravo zahvaljujući ESI fondovima. U ovom trenutku ugovorili smo sva do sada raspoloživa sredstva iz pretpristupnih IPA fondova te iz Strukturnih fondova za drugu polovicu 2013. godine. Radi se o iznosu od gotovo 1,4 milijardi eura. Kada smo preuzeli vođenje vlade zatekli smo ugovorenih svega 252 mil. eura.

• U prošloj godini, kada se uzmu sve uplate RH u proračun EU i sve uplate EU u proračun RH, može se konstatirati da smo bili u plusu za gotovo 200 mil. eura.
• U prvih devet mjeseci ove godine ubrzali smo korištenje EU fondova s ukupno 3,5 milijardi kuna isplata za realizirane projekte, a u istom razdoblju 2014. to je bilo 1,5 milijardi kuna.
• Kada je riječ o poduzetništvu, osigurali smo sredstva za razdoblje od iduće 4 godine na razini više od 10 milijardi kuna bespovratnih sredstava iz europskih fondova, uključujući i fondove za ruralni razvoj, čime će se uz vlastito sufinanciranje poduzetnika potaknuti ukupne investicije od oko 35 milijardi kuna!

Bolji standard i veća socijalna sigurnost

• Stopa nezaposlenosti je pala na 15-ak posto, što je najniža stopa unatrag šest godina. 
• Posebnu pažnju posvetili smo zapošljavanju mladih. Stopa nezaposlenosti mladih spuštena je sa 50-ak posto na ispod 40 %.
• Novo zapošljavanje apsolutni je prioritet koalicije - u 2015. godini planirano je 1,33 mlrd. kuna za direktne potpore zapošljavanju što je gotovo 5 puta više sredstava u samo četiri godine za poticanje zapošljavanja.
• Uvodimo fiskalne olakšice za osobe starije od 50 godina kojom će poslodavac biti oslobođen plaćanja doprinosa na plaću u razdoblju od 5 godina u svrhu povećanja konkurentnosti na tržištu rada.
• Minimalnu cijenu rada zajamčili smo novim Zakonom o minimalnoj plaći. U tekućem mandatu dva puta smo povećali minimalnu plaću: 2013. godine s dotadašnjih 2.814,00 kn na 2.984,78 kn te 2014. godine s dotadašnjih 2.984,78 kn na 3.017,61 kn.

U narednom mandatu naša koalicija će osigurati novi rast minimalne plaće, u skladu sa Zakonom o minimalnoj plaći te u dogovoru sa sindikatima i poslodavcima. 

• Pokrenuli smo projekt „Oprost duga socijalno ugroženim građanima" koji je rezultirao smanjenjem zaduženosti za oko 30 000 građana.Smanjili smo broj blokiranih građana s dugom do 25 000 kuna u razdoblju od 31. 12. 2014. do 30. 8. 2015. za 12 353 prema službenim podacima FINA-e.
• Promjenom Zakona o obveznim odnosima u 2015. godini snizili smo zatezne kamatne stopete najviše kamatne stope za potrošačke i stambene kredite. Zatezne kamatne stope za građane smanjene su za trećinu - sa sadašnjih 12,14 % na 8,14 %, dok je zatezna kamatna stopa za tvrtke smanjena s 12,14 na 10,14 %. 
• Stvorena jedinstvena nacionalna baza podataka više od 300 000 korisnika sustava socijalne skrbi čime je osigurana transparentnost sustava i izbjegavanje zlouporaba. 
• Uvođenjem kategorije zaštićenog kupca energenata i uvođenje novog prava –energetske naknade, kroz izmjene Zakona o socijalnoj skrbi dodatno smo poboljšali položaj naših najsiromašnijih stanovnika, a bez dodatnog troška za državne proračun – vaučeri po 200 kn mjesečno za 125 000 građana.

Proširit ćemo mjeru energetske naknade (vaučera) na širi krug korisnika, osobito umirovljenika s najnižim mirovinama.

• U jačanju segmenta pronatalitetne politike usvojene su izmjene Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama kojima je roditeljski dopust određen u trajanju od 8 mjeseci – svaki roditelj po 4 mjeseca s ciljem da ga koriste oba roditelja (za razliku od 6 mjeseci ako ga koristi jedan roditelj). Propisan je tako posvojiteljski dopust u trajanju od 6 mjeseci.

Sa svrhom zaštite standarda obitelji s djecom u narednom mandatu osigurat ćemo delimitiranje iznosa roditeljske naknade za dodatna 2 mjeseca (sa 6 na 8 mjeseci) i do iznosa od 5 000 kn.

• Na početku mandata zatekli smo preko 5 milijardi skrivenih dugova u zdravstvu. Proveli smo sanaciju 31 bolnice i 2 doma zdravlja kao i financijski stabilizirali Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO). Sve to značilo je dodatno ulaganje u zdravstvo od 6 milijardi kuna.
• Programom „72 sata" omogućili smo početak liječenja maligne bolesti unutar 72 sata od postavljanja dijagnoze i plana terapije za rak dojke i debelog crijeva.
• Opremamo ordinacije primarne zdravstvene zaštite sredstvima osiguranim u EU fondovima. Informatiziramo cijeli sustav kroz uvođenje e-Naručivanja, e-Kartona, e-Uputnica, e-Nalaza, e-Novorođenčeta. Za sve gore navedene projekte i mjere kroz europske fondove smo osigurali 1,8 milijardi kuna, a prvi projekti kreću s provedbom već u listopadu 2015. godine.
• Pokrenuli smo i u idućem mandatu ćemo dovršiti izgradnju novih bolničkih i polikliničkih kapaciteta u Rijeci, Puli, Dubrovniku, Varaždinu, Bjelovaru, Koprivnici, Sisku, Popovači, Novom Marofu, Splitu, Zagrebu (KBC Sestre milosrdnice i KB Merkur) sredstvima EU fondova i putem javno privatnih partnerstva, a Klinika za dječje bolesti Zagreb kompletno će se preseliti na novu lokaciju.
• Prijašnja Vlada ukinula je usklađivanje mirovina s rastom troškova života i plaća što je rezultiralo velikim gubitkom kupovne moći umirovljenika te dodatnog urušavanja njihove materijalne situacije. U našem mandatu mirovine se ponovo usklađuju s troškovima života i plaćama. Usklađivanje se provodi automatski, uz primjenu nove formule, još povoljnije za umirovljenike. Unatoč krizi, ukupni porast mirovina tijekom mandata iznosio je 4,7 %.
• U dva navrata tijekom mandata povećan je porezni odbitak za umirovljenike, s 3 200 kuna na 3 400 te potom na 3 800 kuna.

Poboljšanje učinkovitosti javnog sektora

• Smanjili smo broj državnih službenika za 3 000 u posljednje četiri godine, ali bez masovnih otpuštanja i linearnih rezova, već prirodnim odljevom i restriktivnom politikom novog zapošljavanja.poseban naglasak staviti na novi model plaća u javnom sektoru koji podrazumijeva uvođenje varijabilnog dijela plaća, odnosno nagrađivanje najboljih zaposlenika u sustavu.
• Do sada smo putem servisa e-Građani osigurali 25 različitih elektroničkih usluga, od e-Matične knjige, e-Dnevnika, prijave na diplomske studije do registracije-obrta.

U iduće 4 godine povećat ćemo broj javnih usluga putem sustava e-Građani i e-Poslovanje na najmanje 100 i tako dodatno pojeftiniti javne usluge za građane i poduzetnike, smanjiti troškove javnog sektora te značajno uštedjeti na vremenu.

• Jedan od najuspješnijih reformskih projekata je fiskalizacija računa. Učinci projekta fiskalizacije itekako su vidljivi u svakodnevnici kroz poboljšano izdavanje računa i naplatu poreza. Fiskalni učinci odrazili su se u iskazivanju ostvarenih prometa i dohodaka. Registrirani prometi ugostitelja povećani su i do 100 %, a povećanje prometa prate i iskazani povećani dohoci od 40 % do 80 %.
• Od prvog dana mandata radimo na dva ključna područja: smanjenju duljine trajanja sudskih postupaka i smanjenju broja neriješenih sudskih predmeta. Zahvaljujući nizu poduzetih mjera trajanje sudskih postupaka kod prvostupanjskih građanskih i trgovačkih sudova je skraćeno sa 457 dana u 2012. na 380 dana u 2015.
  

Naš cilj je u iduće četiri godine smanjiti prosječno trajanje sudskih postupaka na ispod 300 dana.

• Poduzete mjere rezultirale su i kontinuiranim smanjenjem broja neriješenih predmeta. Na dan 31. prosinca 2011. bilo je 827 102 neriješena predmeta, a na dan 30. lipnja 2015. broj neriješenih predmeta iznosio je 559 349. To znači da je u protekle tri i pol godine broj neriješenih sudskih predmeta smanjen za 32,3 %.

U iduće četiri godine smanjit ćemo broj neriješenih sudskih predmeta ispod 350 000 i tako dodatno poboljšati kvalitetu pravosudnog sustava.

• Odgovorno smo i s mjerom upravljali novcem poreznih obveznika i značajno smo smanjili javnu potrošnju i deficit proračuna, usporili rast izdataka za kamate i rast javnog duga. Prošla Vlada zadužila se u mandatu 93 mlrd. kn i u isto vrijeme ostvarila pad gospodarstva za više od 10 %. Ostavila nam je povijesno najveći deficit od 25 milijardi kuna s puno skrivenih dugova (samo u zdravstvu preko 5 milijardi kuna).
• U prvih devet mjeseci 2015. ostvaren je najmanji deficit u zadnjih šest godina (7,1 milijarda kuna) i po prvi put primarni suficit (deficit umanjen za izdatke na kamate) u iznosu od 1,8 milijardi kuna.

Suvremena infrastruktura za novi gospodarski rast i bolji standard građana

• U sektoru prometa izradili smo prvu Strategiju prometnog razvitka nakon 1999. godine te prvu Strategiju pomorskog razvitka i integralne pomorske politike uopće. Naglasak smo stavili na povećanje ulaganja u željeznicu i luke na europskim koridorima uz pojačano korištenje EU fondova. U protekle četiri godine uložili smo 3 milijarde kuna u obnovu i modernizaciju željezničke infrastrukture.

Za ulaganja u željezničku infrastrukturu u idućem mandatu osigurali smo dodatnih 8 milijardi kuna iz EU fondova!
U naredne četiri godine planira se izgradnja 51 km nove pruge, obnova i modernizacija 265 km postojećih pruga te osiguravanje 220 željezničko-cestovnih prijelaza u naseljenim mjestima! Sve to kako bi se podigla razina sigurnosti u prometu te podizanje brzine na 160 km/h na putničkim i 90km/h na teretnim dionicama, s ciljem podizanja konkurentnosti prijevoza tereta iz morskih luka prema unutrašnjosti. 

• Osigurali smo sve preduvjete za gradnju Pelješkog mosta u 2016. Vlade HDZ-a tri puta su otvarale radove na gradnji Pelješkog mosta, premda nikada nisu imale osigurana financijska sredstva za njegov završetak. Mi smo prvo osigurali potrebna sredstva iz EU fondova kroz pregovore s Europskom komisijom, pripremili svu potrebnu projektnu dokumentaciju i ostvarili sve pretpostavke da će iduće otvaranje radova ujedno biti i posljednje te da će jug Hrvatske konačno biti cestovno povezan s ostatkom države preko Pelješkog mosta. 
• U mandatu Vlade pokrenuta su dva do sada najveća investicijska projekta u infrastrukturu u zračnim lukama ukupne vrijednosti 4,5 milijardi kuna. Međunarodna zračna luka Zagreb financira se po koncesijskom modelu, dok se Zračna luka Dubrovnik u najvećem dijelu financira bespovratnim sredstvima iz EU fondova.

Očuvanje okoliša i održivi razvoj

• Kroz Operativni program Zaštita okoliša 2007-2013 trenutno financira 11 projekata iz vodnog gospodarstva ukupne vrijednosti 2,8 milijardi kuna od čega oko 2 milijarde kuna predstavlja udjel iz EU fondova. Najveći među njima su projekti u Osijeku, Poreču, Vukovaru, Županji, Čakovcu i drugim hrvatskim gradovima.

Najmanje 14 milijardi kuna će se uložiti u sustave vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, od čega je 7,7 milijardi kuna osigurano iz EU fondova. 4 milijarde kuna se planira uložiti u zaštitu od štetnog djelovanja voda, odnosno zaštitu od poplava, od čega je 1,6 milijardi kuna osigurano iz EU fondova.

• U protekle tri godine energetskom obnovom obuhvaćeno je 20 000 kućanstava u kojima živi oko 65 000 naših sugrađana koji će zahvaljujući ovim projektima smanjiti svoje troškove za energiju 30-60%. 

Regionalni razvoj i decentralizacija 

• Novim Zakonom o regionalnom razvoju ispravili smo mnoge nepravde u sustavu. Tako je 99 novih jedinica lokalne samouprave s indeksom razvijenosti ispod 75 % prosjeka Republike Hrvatske steklo po prvi puta status potpomognutih područja, pretežito u Slavoniji i na sjeveru Hrvatske. Na taj način stekli su značajne fiskalne i druge poticaje za razvoj. U konačnici, kao rezultat ovih promjena, ukupno 984 000 građana je sada obuhvaćeno potpomognutim područjima, što je 320 000 građana više nego prije. 
• Zadržali smo posebne mjere za razvoj područja s razvojnim posebnostima kao što su otoci i brdsko-planinska područja.

Naš je cilj da uz pomoć posebnih kriterija i posebnih natječaja za slabije razvijena područja osiguramo da od 130 milijardi kuna ulaganja koje ćemo potaknuti uz pomoć EU fondova do kraja 2023., najmanje 60 % od tog iznosa (78 milijardi kuna) završi na području 12 najslabije razvijenih županija koje zaostaju za prosjekom Republike Hrvatske više od 25 % i čiji udjel u ukupnom stanovništvu RH iznosi 38 %.

• U brojne natječaje za financiranje putem EU fondova ugradili smo dodatne kriterije koji daju prednost projektima iz slabije razvijenih područja. Pored dodatnih kriterija otvaramo i posebne natječaje iz EU fondova samo za slabije razvijena područja.
• Početkom 2016. godine pokrenut ćemo program ulaganja iz EU fondova vrijedan oko 1,2 milijarde kuna namijenjen razvoju manjih gradova isključivo na slabije razvijenim i ratom pogođenim područjima kao što su Vukovar, Beli Manastir, Petrinja, Benkovac i Knin. 
• Samoupravi s dovoljnim fiskalnim kapacitetom treba dodijeliti poslove vezane posebno uz zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb te obrazovanje. Jedinicama koje nemaju dovoljan fiskalni kapacitet potrebno je ograničiti nadležnosti, a onim najslabijim definirati okvir unutar kojeg mogu obavljati samo najnužnije funkcije uz načelnike i članove općinskih vijeća u statusu volontera. Složenije funkcije potrebno je prebaciti na susjedne, snažnije lokalne jedinice ili pak na županije uz adekvatnu financijsku kompenzaciju.

Napredno i sigurno društvo

• Dugogodišnja kriza povećala je stopu nezaposlenosti mladih preko 50 %. U zadnje dvije godine naša je Vlada proaktivnim mjerama zapošljavanja mladih smanjila tu stopu na ispod 40 %. Samo od 2015. zaposleno je preko 70 000 mladih od čega 32 000 na neodređeno.
• Nastavljamo tim putem i posebno uz potporu kroz program "stručnog osposobljavanja" koji je koristilo u zadnje tri godine čak 77 123 mladih, a preko 60 % sudionika ove mjere zaposlilo se u roku od 6 mjeseci. Nastavljamo i s EU programom "Garancija za mlade".
• Osobama do 30 godina starosti nudimo posao, naukovanje, vježbeništvo ili nastavak obrazovanja.
• Naša koalicijska Vlada je u ovom mandatu ostvarila iznimne rezultate u razvoju kulturnih sadržaja vodeći računa da kulturni sustav vidljivo i mjerljivo pridonosi ukupnom održivom društvenom i gospodarskom razvoju Republike Hrvatske u zajednici europskih naroda i država. Posebno ističemo izgradnju i obnovu petnaest muzeja, od Muzeja vučedolske kulture u Vukovaru, preko Muzeja sinjske alke pa do obnove povijesnog Maškovića hana. Izgradili smo i obnovili 13 knjižnica, od Gunje, preko Gospića pa do Jelse. Digitalizirali smo čak 51 kino dvoranu, u Bolu, Cresu, Glini, Hvaru, itd.

PDF Dokument

program.pdf