Lista br. 9: Kandidatkinje i kandidati Akcije mladih (AM) za  V. izbornu jedinicu. Na listi nema nikoga sa prebivalištem u Brodsko-posavskoj županiji.

1. DARJAN BUKOVIĆ, bacc. oec., rođ. 26.06.1986., JUŠIĆI
2. MARINA LEŠIĆ, 96791143653, rođ. 28.01.1993., ŽUPANJA
3. VANJA LOPAR, rođ. 05.07.1990., RIJEKA
4. TONI KNEZ, rođ. 06.10.1984., RIJEKA
5. SLAVEN DŽAKULA, rođ. 23.09.1980., RIJEKA
6. DALIBOR FUĆAK, rođ. 15.03.1986., KASTAV
7. ANA TOMIĆ, rođ. 10.04.1978., KOSI
8. ALEKSANDRA ČANIK, rođ. 04.05.1984., OPATIJA
9. DORA VUKIČEVIĆ, rođ. 29.03.1983., RIJEKA
10. DALIBOR BIJELIĆ rođ. 11.05.1985., RIJEKA
11. VANJA ALEMPIJEVIĆ, rođ. 07.09.1982., OPATIJA
12. DAVOR LUŠTICA, rođ. 29.05.1983., RIJEKA
13. VLATKA MARIČIĆ, rođ. 27.03.1990., RIJEKA
14. DANIJELA SAKIĆ, rođ. 18.05.1986., RIJEKA

Borba protiv kriminala, korupcije i nepotizma
 
U korijenu sistemske borbe protiv korupcije nalazi se pluralistička, demokratska i participativna kultura. Bez promijene političkog okruženja, načina na koji se ponašaju državne i lokalne službe, neće biti niti pomaka u borbi protiv korupcije. 

1. Hitno donošenje Zakona o porijeklu imovine, te nulta stopa tolerancije na korupciju i nepotizam
2. Povećanje kazni za sve oblike korupcijskih dijela te podizanje stupnja odgovornosti i oštre kazne za službenike koji su znali ili morali znati za korupcijska djela – moramo uvesti sustav odgovornosti za one koji imaju privilegiran uvid u informacije do te mjere da osim gubitka posla gube i budućnost, gube pravo na mirovinu
3. Razvoj, promocija i provedba preventivne protukorupcijske aktivnosti u javnom i privatnom sektoru. Podizanjem javne svijesti i promocijom potrebe za sudjelovanjem cjelokupnog društva u borbi protiv korupcije;
4. Uspostava učinkovitih mehanizama i strategija za koordinaciju borbe protiv korupcije, te praćenje i evaluacija provedbe tih mehanizama i strategije
5. Unaprjeđenje djelotvornosti i učinkovitosti pravosudnih institucija i tijela za provedbu zakona u području borbe protiv korupcije
6. Transparentnost i participativnost - pravovremeno upoznavanje javnosti s donošenjem odluka i politika u institucijama na svim razinama u Republici Hrvatskoj, kao temelj za utjecaj na njihovo donošenje je moćno sredstvo za suzbijanje korupcije. Jedan od najbitnijih segmenata je povećanje dostupnost informacija o trošenju javnog novca i uvid građana u isto (Open Budget Index)
7. Ojačati pravo na pristup informacija i ukidanje mogućnosti da se trošenje proračunskog novca proglasi "službenom tajnom"
8. Maksimalna zakonodavna i institucionalna zaštita zviždača te uvođenje sustava nagrađivanja pojedinaca koji otkriju korumpirane dužnosnike i službenike
9. Postojanje i primjenjivanje jasnih i sveobuhvatnih pravila o sukobu interesa te onemogućiti političarima  i javnim djelatnicima da "prijenosom upravljanja na odvjetnička društva" izbjegnu propise o sukobu interesa. Odvjetnička društva koja upravljaju moraju jasno i nedvojbeno imati dokaz čijom imovinom i za koga upravljaju imovinom ili se ista ima smatrati javnom imovinom i oduzimaju se.Skrivanje porijekla imovine mora biti jedno od najtežih korupcijskih djela – vezano za zakon o porijeklu imovine
10. Osigurati veću javnost podataka iz izjava o imovinskom stanju, uklanjanjem zapreka u svezi sa zaštitom osobnih podataka, putem njihovog objavljivanja bez matičnih brojeva prijavitelja i adrese nekretnina
11. Jačanje nadzornih funkcija revizija, inspekcijskih i drugih službi te imenovanje Pučkog pravobranitelja protiv korupcije
12. Izmjena Zakona o javnoj nabavi kojim se osigurava potpuna transparentnost procesa javne nabave i dodataka ugovora javne nabave
13. Nadzor nad procesima rada državnih službenika, zaposlenika i u javnim institucijama. Uspostava sustava zapošljavanja u državnoj i lokalnoj službi po uzoru na EU, EPSO ured u kojem će se rezultati testiranja kandidata anonimizirati kako bi se spriječilo namještanje natječaja i zapošljavanje podobnih u državnoj i lokalnoj službi.
14. Obrazovanje predstavnika zakonodavnih tijela u RH s ciljem donošenja učinkovitih propisa i politika za borbu protiv korupcije.
15. Jačanje uloge nadzornih povjerenstava zakonodavnih tijela s ciljem učinkovitijeg praćenja rada institucija i suzbijanja korupcije
16. Uvođenje obveze vođenja javnih rasprava o zakonima sa protukorupcijskim odredbama
17. Unaprjeđenje, odgovornost i racionalnost u planiranju, prikupljanju i trošenju javnih sredstava, kroz unaprjeđenje transparentnosti tog procesa
18. Povećanje nadzora nad planiranjem i izvršenjem proračuna i odgovornosti za nepoštivanje pravila koja reguliraju te procese.
19. Osiguranje odgovarajućih mehanizama za prijavu korupcije uposlenih u javnim institucijama, kao i praćenje postupanja po prijavama
20. Promoviranje prijavljivanja i poticanja aktivnog sudjelovanja građana u borbi protiv korupcije.
21. Uspostava učinkovite suradnje i koordinacije između institucija u RH u otkrivanju, dokazivanju i procesuiranju korupcije
22. Ubrzavanje sudskih procedura i postupaka u slučajevima korupcije te unaprjeđenje učinkovitosti postupanja sudova po predmetima s obilježjem korupcije kroz uspostavu i korišćenje jedinstvenog sustava za statističku obradu i izvješćivanje
23. Razvoj učinkovitog sustava utvrđivanja, zamrzavanja i oduzimanja imovinske i svake druge koristi, koju su izvršitelji i s njima povezane osobe stekli koruptivnim djelovanjem.
24. Jačanje povjerenja građana u institucije koje se bore protiv korupcije
25. Unaprjeđenje nepristranosti i objektivnosti izvješćivanja medija u svezi s problematikom korupcije
26. Uključivanje gospodarskog sektora u izradu novih zakonskih rješenja i politika borbe protiv korupcije 

Borba za svako radno mjesto

1. Privlačenje inozemnih investicija. Hrvatska nema adekvatne domaće izvore investicijskog kapitala te smo stoga ovisni o inozemnim investicijama. Potreban nam je institucionalni okvir koji neće biti birokratska mašina već aktivni faktor u pronalasku investitora, eliminaciji barijera za investicije i olakšavanja realizacije investicijskih planova koji kreiraju nova radna mjesta u proizvodnji roba i usluga.
2. Osnivanje regionalnih razvojnih agencija. Potrebno je formiranje mikroregionalnih agencija koje će biti sposobne identificirati prednosti prostora na kojima djeluju, osmisliti poslovne ideje, aktivno tražiti investitore i izvore kapitala, biti kreatori, a ne administratori za programe Europskih regionalnih fondova.
3. Smanjiti stope poreza na dobit za male i srednje tvrtke. Male i srednje tvrtke su najveći kreatori radnih mjesta. Gospodarska politika mora nagrađivati one koji stvaraju radna mjesta. Porezne olakšice malim i srednjim proizvodnim tvrtkama će se direktno reflektirati na povećanje investicija i zapošljavanja.
4. Hitno otvaranje javne rasprave po pitanju regionalnog preustroja Republike Hrvatske - ovom problemu pristupiti hitno ali na profesionalan i stručan način u kojem će glavnu riječ imati struka a ne politika, a pravo na mišljenje i kritiku imati svi. Regionalnim preustrojem doći do učinkovitije lokalne i regionalne samouprave ukidanjem i spajanjem općina i gradova, te ukidanjem i transofrmacijom postojećih županija u regije
5. Investiranje u domove. Rastući troškovi grijanja i hlađenja domova predstavljaju sve veći teret na kućne budžete i moramo pomoći, prije svega onima najosjetljivijima da se ti troškovi smanje.
6. Osnivanje Nacionalnog stambenog fonda. Sve dosadašnje stambene politike kao što su porezne olakšice, poticajna stambena štednja i programi poticajne stanogradnje su bile usmjerene na osobe visokog i višeg imovinskog stanja. Stoga je potrebno pokrenuti Nacionalni stambeni fond sa ciljem povećanja dostupnosti jeftinih stanova primjerenih potrebama mladih ljudi i obitelji koje imaju niže prihode i kojima je nemoguće ostvariti stambenu neovisnost pod postojećim uvjetima.
7. Vrata Europe. Rijeka Gateway projekt mora postati najvažniji nacionalni prometni prioritet. Obnova postojeće i izgradnja nizinske pruge Rijeka – Zagreb te širenje terminala i razvoj lučke zone na Škrljevu i Matuljima osnovni je preduvjet da Rijeka postane glavna izvozna luka za Austrijske, Mađarske, Slovačke, Češke i Poljske tvrtke, što je također preduvjet da postanemo značajna luka za uvoz robe sa dalekog istoka.
8. Željeznica. Postojeće stanje u kojem se nalaze glavni željeznički pravci je neprihvatljivo. Željeznica je najefikasniji, najbrži i najčišći oblik prijevoza i ključ razvoja modernog gospodarstva. Restrukturiranje HŽ-a, obnova pruga i naglasak na željeznički promet nema alternative. HŽ mora postati efikasna i konkurentna tvrtka. Prijevoz turista do Jadrana te prijevoz robe iz srednje Europe do jadranskih luka i obrnuto je odličan temelj za razvoj HŽ-a i garancija radnih mjesta za budućnost, stoga restrukturiranje, obnova i izgradnja konkurentne kompanije je investicija koja će se sigurno isplatiti. Nizinska željeznica Rijeka-Zagreb mora biti primarni razvojni prioritet Republike Hrvatske.
9. Zračni promet. Razvoj zračnog prometa je od iznimne važnosti za privlačenje turista iz udaljenih dijelova Europe kao što je Velika Britanija, Norveška ili Švedska. Svaka turistička regija mora imati kvalitetan aerodrom i kvalitetne zračne veze s udaljenim tržištima. Potrebno je dodatno ulaganje u infrastrukturu te kvalitetan razvoj nacionalne zrakoplovne kompanije primarno fokusirane na turistički promet, ali i dodatno olakšati i stranim kompanijama pristup domaćem zračnom prometu.
10. Fond za povećanje energetske učinkovitosti. Pokrenuti ćemo program subvencioniranja izolacije domova za najmanje 100.000 hrvatskih kućanstava. Time ćemo smanjiti troškove grijanja, smanjiti potrebnu razinu socijalnih subvencija, ali i stvoriti posao za 3.000 ljudi u građevinskom sektoru te dati zamašnjak toj gospodarskoj grani, a sve to uz smanjenje onečišćenja i ekonomičniju upotrebu resursaHrvatska ima sve preduvjete za iskorištavanje čistih izvora energije. Visoki broj sunčevih sati, dostupnost resursa kao što su vjetar i biomasa odličan su temelj za budućnost. No potrebno je te prednosti iskoristiti kao osnovu za stvaranje nove proizvodnje i novih radnih mjesta.
11. Hrvatska treba biti regionalni lider ne samo u korištenju energije sunca, vjetra i biomase nego i regionalni lider u proizvodnji
12. Poticanje greenfield investicija : višegodišnje porezne olakšice (oslobođenje od poreza na dobit) za sve koji zaposle minimalno 50 novih radnika (s burze ili s fakulteta) uz sprečavanje fiktivnog premještanja iz postojeće u novu firmu
13. Borba protiv siromaštva i zaštita socijalno najosjetljivijih skupina građana izmijenom Ovršnog zakona, sprječavanjem lihvarskih kreditiranja, izjednačavanjem minimalne plaće i iznosa mjesečne košarice, uvođenjem naknade za sve nezaposlene osobe uz obvezne programe i poticaje za uključivanje nezaposlenih osoba u tržište rada
14. Poticanje ulaganja (subvencije) u obnovljive izvore energije i ulaganja u pročišćenje postojećih zagađivača
15. Poticanje malog i srednjeg poduzetništva (uz dodatan program subvencioniranih i nepovratnih kredita za mlade poduzetnike do 30 godina starosti)
16. Poticanje izvozno usmjerene privrede (poseban program kreditiranja izvoznika čiji su proizvodi sastavljeni od barem 50% dijelova proizvedenih u Hrvatskoj)
17. Razvoj kapaciteta za filmsku industriju - usmjeravanje 10% boravišne pristojbe u program povrata dijela sredstava studijima koji snimaju u Hrvatskoj
18. Podizanje razine kvalitete smještajnih kapaciteta i usluga, te prilagođavanje međunarodnim kriterijimate obnova već postojećih ruševnih objekata u funkciji turizma
19. Poticanje sinergije autohtone hrvatske proizvodnje i turističkog sektora (prodaja hrvatskih poljoprivrednih proizvoda u ugostiteljskim objektima)
20. Povećanje neoporezivog dijela dohotka po uzdržavanom djetetu i povećanje dječjeg doplatka
21. Očuvanje prava radnika te zaštita i bolje upoznavanje radnika s njihovim pravima
22. Porezna olakšica na dohodak za zapošljavanje dugotrajno nezaposlenih radnika (100% prvu godinu, 50% drugu godinu uz obavezu zadržavanja radnika barem 3 godine - za radnike starije od 50 godina nakon isteka 2. godine trajna olakšica od 20%). 
23. Priznavanje troška firmama u dvostrukoj vrijednosti uloženog za financiranje programa prekvalifikacije radnika uz uvjet zaposlenja nakon prekvalifikacije
24. "Prekvalifikacijom do posla” - subvencioniranje troška prekvalifikacije nezaposlenih uz poreznu olakšicu poslodavcu koji sklopi ugovor o radu s nezaposlenim radnikom te ga zaposli nakon prekvalifikacije
25. Subvencioniranje dijela troškova javnog prijevoza za novozaposlene u prvoj godini zaposlenja do 100km, ili dijela troškova stanarine.
26. Osnivanje obrtničkih centara u svakoj županiji - poslovno-edukativne tvrtke koje bi služile kao čuvari i prenositelji znanja i vještina. U njima bi mladi i nezaposleni stjecali potrebna znanja za nalaženje posla i iskustvo u proizvodnoj djelatnosti (prema austrijskom modelu)  

Borba za prava mladih

1. Besplatno i svima dostupno obrazovanje uvođenjem programa "Od vrtića do posla" - od obveznog i besplatnog predškolskog obrazovanja do stručnog usavršavanja u sklopu završne faze obrazovanja i programa cjeloživotnog učenja
2. Povećanje ulaganja u obrazovanje i znanost.
3. Povećanje izdvajanja za znanosti i istraživanje koje trenutno iznosi 0.69% BDP-a, a cilj Europske Unije je izdvajanje u visini od 3%.
4. Moderno i održivo obrazovanje
5. Jedinstveni udžbenici, dostupni na internetu čime bi se smanjila njihova cijena i povećala dostupnost.
6. Uvođenja programa cjeloživotno obrazovanja. Trenutna politika Cjeloživotnog obrazovanja u Hrvatskoj se svodi samo na frazu u političkim govorima dužnosnika i ništa drugo. Osobe sa srednjoškolskim obrazovanjem nemaju pristup cjeloživotnom obrazovanju, a bolonjski proces i državna matura su stvorile previsoke i nefunkcionalne prepreke za pristup visokoškolskom obrazovanju.
7. Poboljšanje sustava studiranja uz rad
8. Razvoj vještina mladih za potrebe tržišta radaZavod za zapošljavanje. HZZ treba promijeniti iz agencije za evidenciju nezaposlenosti u agenciju za obučavanje, prekvalifikaciju i poboljšavanje zapošljivosti. Potrebno je izdvojiti minimalno 2% proračuna na obučavanje i prekvalifikaciju radnika iz prekobrojnih profesija.
9. Širokopojasna veza na internet dostupna svima.
10. Poticanje i osnaživanje nezavisnih inicijativa i aktivnosti mladih.
11. Poticaj otvaranju prostora, radionica i klubova za edukaciju i kreativno izražavanje mladih
12. Dodijeljivanje neiskorištenih državnih nekretnina na korištenje klubovima za mlade i centrima mladih
13. Razvoj posebnih programa stanogradnje za mlade u okviru Nacionalnog stambenog fonda
14. Građanski odgoj. Želimo obrazovanje učenika po pitanjima zaštite okoliša, ljudskih prava i seksualnog odgoja.
15. Subvencioniranje i porezno rasterećenje mladih poduzetnika
16. Razvoj kreativnih industrija
17. Depolitizacija i nezavisnost savjeta mladih i studentskih zborova
18. Jedna od mjera je da se firmama priznaju kao porezne olakšice ulaganja u znanstvene projekte
19. Razvoj sustava poticanja nataliteta
20. Uvođenje njemačko-austrijskog modela dvojnog obrazovanja, čime se potiče obrtništvo i zanati kao temelj zdravog gospodarskog razvoja
21. Visoko obrazovne institucije moraju osigurati praksu svojim studentima u suradnji s realnim sektorom i državnim aparatom
22. Biračko pravo za svakog građanina Republike Hrvatske s navršenih 16 godina
23. Uvođenje internetskog glasanja na izborima i referendumima te uvođenje javne rasprave putem interneta
24. Izrada i provođenje novih te unapređenje postojećih mjera za aktiviranje i zapošljavanje nezaposlenih mladih
25. Osnivanje Zaklade za mlade usmjerene unapređenju sustava financiranja udruga mladih i za mlade te stvranju institucionalnog okvira za dodjele financijskih podrški udrugama mladih i za mlade
26. Podupirati razvoj sustava informiranja i savjetovanja mladih te poticanje osnivanja lokalnih informativnih centara za mlade