SLAVONSKI BROD - Ljetna terasa slavonskobrodskog Boom Bara, smještenog uz pješačku zonu nedaleko starog Gradskog kupališta uz rijeku Savu, izgrađena je ovog ljeta. Svojim modernim dizajnom i luksuznijim izgledom no što je onaj na koji su Brođani naviknuli, kao i općim dojmom (posebice u večernjim ljetnim satima), mamila je brojne poglede. Kada je građevinarstvo u pitanju, i laicima je bilo jasno kako se ne radi o klasičnoj terasi, nego više o otvorenom ugostiteljskom objektu.

Međutim, Brođani nisu u njemu dugo uživali jer je, nekoliko tjedana po otvorenju, u drugoj polovici rujna počela demontaža, a djelomice i rušenje (betoniranih dijelova) pa danas na tom mjestu opet nema ničega.

Naime, vlasnici su počinili fatalnu grešku, unatoč pismeno ugovorenim i uobičajeno zadanim normama za ugostiteljske terase kojih su se trebali držati, oni su skupocjeni objekt izgradili bez prethodnih konzultacija s odgovarajućim službama, kao i bez ishođenja potrebnih dozvola koje, zapravo, za takvu građevinu ne bi ni mogli dobiti.

Uvjereni kako Brođane interesira zbog čega je 'misteriozno' nestala neobična ugostiteljska terasa, od nadležnog Upravnog odjela Grada Slavonskog Broda, zatražili smo temeljit uvid u cijeli slučaj, kao i tijek događaja.

U nastavku, odgovor Gradske uprave  prenosimo u cijelosti.

„Nadzorom komunalnog redara na Šetalištu braće Radić 19/c, utvrđeno je da je ugostiteljska ljetna terasa ispred Boom Bara postavljena suprotno zaključenom Ugovoru o zakupu javne površine i odredbama Odluke o komunalnom redu (Službeni glasnik Grada Slavonskog Broda br. 6/19.) kojom je utvrđen način i uvjeti postavljanja ugostiteljske ljetne terase na javnoj zelenoj površini.

Komunalni redar je u postupku utvrdio da je ljetna terasa u potpunosti postavljena suprotno odredbama Odluke o komunalnom redu - od postolja terase koji je izveden na način da je trajno vezan na podlogu bez mogućnosti pomicanja te za uklanjanje zahtijeva rušenje, visine i načina postavljanja podija ljetne terase i terase u cijelosti, do postavljanja stepeništa i gornje etaže konstrukcije čime je nastala trajna građevina ukupne visine 5,66 m.

Člankom 57. Odluke o komunalnom redu propisano je da korištenje dijelova javnih i drugih površina za terase mora biti na način da se ne ometa korištenje zgrada i drugih objekata, postojeće urbane opreme te da se ne ugrožava sigurnost i redovan protok sudionika u prometu, a posebno da se očuva siguran prilaz i prolaz vozila hitne pomoći, policije, vatrogasaca (žurne službe) te vozila komunalnih službi i sl. Terase se postavljaju na otvorenom prostoru ispred ugostiteljskih objekata, zanatskih ili drugih radnji (u pravilu ispred poslovnog prostora), kao i na lokacijama na kojima se posluživanje hrane i pića obavlja na kolniku (pješačka zona), trgovima, na javnim zelenim površinama i parkirališnim mjestima. Terase se postavljaju sukladno uvjetima utvrđenim u odobrenju odnosno ugovorom o zakupu.

Članak 58. Odluke o komunalnom redu definira podij kao mobilijarni element terase kojim se vrši izravnavanje visinskih razlika unutar površine koja se koristi za terasu ili izravnanje poprečnog ili uzdužnog nagiba. Podij mora biti sastavljen od segmenata modularnog tipa, s potkonstrukcijom koja omogućuje brzo i jednostavno sklapanje i rasklapanje te rubom koji zatvara pogled na potkonstrukciju. Ne dozvoljava se postavljanje trajnih podija, što znači da se ne mogu izvoditi u varijanti trajnog vezanja za podlogu bez mogućnosti pomicanja, brzog uklanjanja ili demontaže, odnosno, ne mogu se izvoditi u varijanti kojom bi se zbog micanja podloga morala rušiti ili razarati.

U ovom slučaju, na javnoj površini izgrađen je objekt koji je kao takav neodrživ s obzirom da zahtijeva ishođenje određenih dozvola i suglasnost svih sudionika u postupku ishođenja dozvole. Za gradnju navedene građevine potrebno je, sukladno Zakonu o gradnji, izraditi projektnu dokumentaciju te ishoditi građevinsku dozvolu, a kako se radi o javnoj površini u općoj uporabi, ishođenje akta za gradnju u ovom slučaju nije bilo niti moguće. Ovdje se ne radi ni o kakvom kažnjavanju, ali nažalost do sada je bilo jako puno slučajeva gdje su terase bile betonirane (ujedno i narušen izgled javne površine) i nakon što su napuštene, zatečeno stanje iziskivalo je dodatne troškove prilikom vraćanja u prvobitno stanje. Ne smijemo zaboraviti da se ljetne terase postavljaju na zemljištu koje ima poseban značaj za jedinicu lokalne samouprave, stoga je i upisano u zemljišnu knjigu kao javno dobro u općoj uporabi.", stoji u odgovoru Gradske uprave.

Bez obzira na svoju ljepotu i posebnost, dakle, terasa u tom obliku nije smjela biti izgrađena u najužem centru grada i najljepšem dijelu slavonskobrodske pješačke zone.

Nakon ovog najnovijeg slučaja, valja podsjetiti kako bi jednaka mjerila trebala postojati i u kontroli drugih ugostiteljskih objekata. Ne samo kada je u pitanju građevinski dio (jer većina tih objekata ili terasa ipak nema betoniran dio kao u slučaju uklonjene), nego i onda kada izgledom nagrđuju centar grada i/ili zauzimaju pola ulice. Pa je tako, primjerice, možda konačno sazrelo vrijeme i za uklanjanje 'šatora' Kuće piva iz Starčevićeve ulice, o čemu je SBplus pisao u veljači davne 2017.

Poduzetničke i obrtničke ideje Grad, dakako, treba njegovati i poticati, no ne treba to činiti bezuvjetno i na štetu ostalih građana. Naime, jasno je svima, počne li se svatko ponašati kako želi i na javne površine postavi što god mu padne na pamet - slijedi potpuna anarhija.