SLAVONSKI BROD - Kad nekome iz drugih dijelova Hrvatske i iz inozemstva spomenete Brodsko-posavsku županiju, koja mu je prva pomisao, ako je uopće ima?

Jedno je to od pitanja kojima se rukovodila Turistička zajednica ove jedinice kako bi je učinila, prije svega, vidljivom, a onda i poželjnom destinacijom na turističkoj karti ne samo Hrvatske nego i Europe, pa i šire.

- Živimo na području koje je stoljećima bilo i jest graničarsko, odnosno mjesto susreta svjetova i kultura, a tu je percepciju Brodsko-posavske županije dokazao i Institut za turizam. Ta činjenica uvjetovala je njenu podvojenu sudbinu: mnogo toga smo od drugih, s kojima smo živjeli i u ratu i u miru, primili kao utjecaj, ali isto tako, možda još i više, sačuvali svoj vlastiti identitet. Ovo je područje, nadalje, i Posavina, pa njegove specifičnosti, prvenstveno rijeka Sava, također tvore važan dio njezina života - kazala je Ružica Vidaković, direktorica Turističkog ureda TZ Brodsko-posavske županije.

Prvi je korak u toj sveobuhvatnoj promidžbenoj kampanji, prema marketinškoj „abecedi“, brendiranje prepoznatljiva i upečatljiva vizualnog identiteta. Ono što su valjda sad već planetarno prepoznatljivi crveno-bijeli kvadratići za Hrvatsku, isti „nesvjesni okidač asocijacija“ treba imati i Brodsko-posavska županija.

- Inspiracija nam je bila štagalj, prepoznatljivi objekt tradicijske arhitekture. Na logu plave boje, koja simbolizira savsku vodu, vidimo stilizirane lukove otvora na štagljima od šarenih cigli, koji ujedno tvore i slovo „B“, prvo u nazivu županije - započela je s „dešifriranjem“ zanimljive semantičko-likovne igre.

TZ BPŽ

S tim je usklađen i drugi motiv - riba, koja simbolizira očuvanje Save i života u njoj, izvedena tako da podsjeća na narodni vez sa slavonskih nošnji, stolnjaka i sl.

- Važno je da vizualno podsjeća na nešto veliko i konstantno. Županija je tako i „čuvar“ bajki Ivane Brlić-Mažuranić, djela glasovitog kipara Ivana Meštrovića, ali i barokne arhitekture brodske Tvrđave, čiji se lukovi također mogu prepoznati u osnovnom logu.

Kako bi turisti specifične sadržaje i ponude, primjerice, Garčina ili Cernika, na kraju ipak povezali s istom županijom, nužno je bilo i njihove vizualne prezentacije uskladiti s „matičnim“.

 - Cernik predstavljaju dvije pravokutne karike, što je stilizirani tlocrt Dvorca Kulmer i Franjevačkog samostana. Oni su ove krajeve u prošlosti fizički i duhovno štitili od Turaka. No ovaj simbol također podsjeća i na tamošnju gastronomsku specifičnost, ćuptet. Njegova je receptura stara 500 godina, pandan je dalmatinskom soparniku - objasnila je direktorica, „iščitavši“ još niz motiva, koje će ljudi „upijati“ otisnute na majicama, čašama, šalicama, stolnjacima, turističkim štandovima i dr., i to s jednim u turizmu jasnim i krajnjim ciljem: da dovede što više ljudi, odnosno potrošača.

TZ BPŽ

- Turizam je potrošnja od koje koristi imaju svi, ne samo turistički sektor. Ako ti ne ostvariš noćenja, ručkove, transport, napajanje gorivom i razne druge usluge, sve pada u vodu - podsjetila je direktorica, podastrijevši dokaze da ova godina u Brodsko-posavskoj županiji, po tim kriterijima, sluti na dobro.

- Ako usporedimo podatke za siječanj i veljaču, vidimo da smo ove godine u odnosu na prošlu, od kontinentalnih županija, u broju noćenja imali drugi najveći porast (indeks 182,67), a u dolascima prijavljenih turista četvrti najveći (indeks 163,27)iba. Rast očekujemo i u ožujku, nakon čega, oko Uskrsa, slijedi stagnacija jer se turisti usmjeravaju na Jadran - kazala je, istaknuvši da je kontinentalna Hrvatska, pa tako i Brodsko-posavska županija, turistima sve popularnije odredište.

Za spomenuta je vizualna rješenja Turistička zajednica na nacionalnoj nagradi „Suncokret ruralnog turizma Hrvatske“ osvojila je srebrnu povelju, tj. drugu nagradu u kategoriji „Ruralno-turistički projekti“.