O ovoj vrlo aktualnoj temi govorio je predsjednik Udruge "Životna linija" Tin Pongrac koji je ujedno i na čelu Hrvatskog saveza udruga za mentalno zdravlje.
NOVA GRADIŠKA - U četvrtak 3. listopada 2024. godine u prostorijama Gradske vijećnice Grada Nova Gradiška održano je predavanje na temu Prevencija depresije i suicida: Važnost podizanja svijesti o problemu. Interaktivno predavanje organizirala je Udruga volontera Nova Gradiška na čelu s predsjednicom Martinom Oršulić u suradnji s Udrugom Životna linija. O ovoj vrlo aktualnoj temi govorio je predsjednik Udruge Životna linija Tin Pongrac koji je ujedno i na čelu Hrvatskog saveza udruga za mentalno zdravlje.
Povećanje kvalitete života depresivnih i suicidalnih osoba na području Republike Hrvatske, što uključuje suradnju sa srodnim udrugama, institucijama i organizacijama, misija su i vizija kojom se vode.
Traženje pomoći je znak hrabrosti. Ti vrijediš.
U malo više od deset godina rada Udruga "Životna linija" se predavanjima, radionicama i suradnjama profilirala u Republici Hrvatskoj kao važan faktor u promjeni pristupa mentalnom zdravlju, osobito njegovoj destigmatizaciji.
- Postoji otpor koji je često vezan uz stigmu, uz pogrešno mišljenje da je to znak slabosti. Traženje pomoći i priznanje da imamo poteškoće s mentalnim zdravljem je znak jakosti, hrabrosti, kao što je i traženje pomoći kad bismo imali neku fizičku ozljedu znak zrelosti. - naglasio nam je u razgovoru Tin Pongrac.
- Žene su sklonije tražiti pomoć nego muškarci. To je uobičajeno jer žene lakše izražavaju osjećaje. Tim je važnije poticati muškarce da je znak zrelosti i muževnosti tražiti pomoć kako bismo bili najbolja moguća verzija sebe. - rekao je Tin Pongrac.
Podsjetio je Pongrac na nedavni istup u javnosti Aleksandra Stankovića koji je u svojoj knjizi "Depra" otvoreno i temeljito progovorio i o ovoj problematici. Otvaranje određenih tema od strane javnih osoba smatra izuzetno pozitivnim modelom. Na taj se način građane motivira da se odvaže i učine prvi korak.
I dalje je potrebno govoriti i djelovati – Gandhijevski pristup
- Napredak je očigledan. Ključan trenutak bilo je razdoblje pandemije kada je narasla svijest o depresiji kao o ozbiljnom problemu. Ipak, poražavajuće su statistike prema kojima u Republici Hrvatskoj svakog dana u prosjeku počini suicid otprilike dvoje ljudi, što na godišnjoj razini, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, iznosi oko 700 osoba. Da bi se te smrti spriječile, potrebno je što hitnije izraditi Nacionalnu strategiju za borbu protiv suicida, koja u Hrvatskoj još uvijek ne postoji. - tvrdi Pongrac.
Svaki korak je bitan. Javno govorenje i organiziranje akcija pokazuju da se uz malo resursa može dobiti dosta prostora u medijima. ''Kao Gandhi, štap i plašt'', slikovito opisuje Pongrec djelovanje Udruge. Kao važnu stavku u razvoju strategije predlaže male korake: da telefoni za pomoć osobama koje se nalaze u suicidalnoj krizi budu na nacionalnoj razini besplatni i pamtljivi brojevi. Broj Centra za krizna stanja ima sedam različitih znamenki i nije nigdje oglašavan.
Liječenje lijekovima i psihoterapijom pristup je koji može spasiti život. Primjena antidepresiva je prva pomoć za osobu u potrebi, no naglašava da je potreban dubinski pristup odnosno bavljenje emocionalnim i mentalnim zdravljem. Kao problem ističe i to da je u Hrvatskoj moguće dobiti individualnu psihoterapiju samo jednom mjesečno.
Peer podrška i povezivanje
Ljudi se lakše otvaraju onim osobama koje su imale slično iskustvo.
- To se sada potiče u Europskoj uniji – stručnjaci po iskustvu, tzv. peer podrška. Smatra se da lakše dopiru do ljudi nego stručnjaci psihijatri ili psiholozi. Pongrac navodi kako u sklopu Udruge djeluje članica koja vodi grupu za potporu članovima obitelji i bliskim osobama koji su počinili suicid. Riječ je o Matei McConell Kučević čiji je suprug u 30. godini života počinio suicid za vrijeme svog boravka u SAD-u dok je supruga s dvoje male djece tada bila u Zagrebu. I ona otvoreno govori o tome kako bi pomogla drugima i skinula stigmu. - kazao nam je Pongrac.
Kao posebnost u radu ističe kreativne likovne radionice i tjelesne vježbe koje izvode u dvjema teretanama u Zagrebu koje su im ustupile svoje dvorane. Naglašava kako bi bilo vrijeme da im Grad Zagreb odobri najam prostora.
Udruga se u svom radu oslanja i na suradnju s odgojno-obrazovnim ustanovama. Kao primjer rada Pongrec navodi projekt sa Školom za modu i dizajn u Zagrebu s kojom je organizirana velika priredba te Osnovnu školu Ivana Gundulića u kojoj je napravljeno predavanje za učenike.
- Učenike pozovem da kažu otvoreno što ih muči. To je nevjerojatno dobro prihvaćeno. - ističe Pongrac.
Podizanje svijesti o ovoj problematici predstavlja proces kojemu treba pristupiti u koracima. U malim sredinama taj je proces izazovniji, rizici su izraženiji jer su ljudi podložniji mogućnosti poruge i manipulacije, osobito oni slabiji.
- Nekako mislim da će s vremenom, kao i svi drugi procesi, koji idu iz nekog centra ne periferiju, prodrijeti u male sredine. - zaključio je predsjednik Udruge "životna linija" Tin Pongrac.
