MADA je SBplus informativni portal s primarnom misijom praćenja rada lokalne uprave i samouprave, ponekad, donesemo i/li prenesemo neku od tema od republičkog i/li međunarodnog značaja. Povodom organizacije dvije jasenovačke komemoracije - 'vladine' i 'židovske' - sredinom travnja 2018. pozvali smo na razgovor paravojnog generala HOS-a, Antu Prkačina i našeg suradnika, povjesničara Petra Bašića, s ciljem da prozbore koju o ustašama i partizanima, suprotstavljenim vojskama u Drugom svjetskom ratu i njihovim (ne)djelima.

Najružniji prijepor odnosio se na broj žrtava u Jasenovcu. Dok Petar vjeruje kako je njihov popis od oko 82 tisuće točan, Ante se s time ne slaže, dapače, iznosi argumente kojima taj popis negira. 

Dijalog te dvojice Brođana bio je još jedan prilog tezi kako je hrvatsko društvo duboko podijeljeno oko temeljnih civilizacijskih, a ne političkih, pitanja. Dok je Petar tvrdio kako su nacizam i fašizam najveće zlo s kojim se čovječanstvo suočilo te da su ustaše bile hrvatski šljam koji je, služeći tom zlu, učinio neviđenu sramotu hrvatskom narodu, Ante je imao dijametralno suprotan stav, tvrdeći kako je najveće zlo na prostorima prve Jugoslavije bio Josip Broz Titosa svojim partizanima, a ne ustaše i Nijemci.

U kojoj mjeri je njihov razgovor zaintrigirao ljude vidljivo je iz činjenice da je taj video prilog pogledan 35 tisuća puta, a ispod njega ostavljeno 340 komentara.

Na početku emisije pokušali smo otkloniti nejasnoće do kojih je došlo u prvom prilogu kako bismo mogli odgovoriti na temeljno pitanje: Što bi se dogodilo s Hrvatskom da je 1990. na njezinu čelu bio HSP, u službenim prostorijama visjela Pavelićeva slika, a umjesto 'Hrvatske vojske' (HV) bile ustrojene 'Hrvatske obrambene snage', dakle HOS - pod znakom 'Za dom spremni'? Bi li takvu Hrvatsku priznao svijet, bi li bila primljena u UN, NATO i EU?

Prvi prijepor bio je u viđenju i tumačenju Drugog svjetskog rata na prostorima - sad 'Zapadnog', a svojevremeno 'Brdovitog Balkana' - jeste sam njegov naziv. Dok ga jedni nazivaju 'Narodno oslobodilačkim' i 'Antifašističkim', s čime s slaže Petar, drugi se protive tome, među kojima je i Ante.

Drugi prijepor dogodio se oko kvalifikativa kojima je Petar okitio prvih 200 ili 300 Ustaša iz emigracije koji su s Pavelićem došli u Zagreb i preuzeli, od Hitlera im predanu, državu na upravljanje. Nazvao ih je "švercerima duhana, lopovima, silovateljima, ubojicama, dakle kriminalcima".

Treći prijepor odnosio se na žrtve rata. Dok je Prkačin kao primjer spominjao Bugarsku, Bašić je isticao Mađarsku. Prkačin je tvrdio kako su jugoslavenske žrtve rata, uglavnom, posljedica antifašističke politike Josipa Broza Tita, dok Bašić ističe kako je za ogroman broj žrtava na ovim prostorima kriva fašistička politika NDH.

Najružniji prijepor odnosio se na broj žrtava u Jasenovcu. Dok Petar vjeruje kako je njihov popis od oko 82 tisuće točan, Ante se s time ne slaže, dapače, iznosi argumente kojima taj popis negira.

Zadnji prijepor koji bi po mišljenju sudionika u razgovoru trebalo raščistiti odnosi se na sovjetsku intervenciju u Jugoslaviji krajem Drugog svjetskog rata. Je li ona bila presudna za oslobođenje Jugoslavije od okupacije, ili nije? Je li ona bila i u funkciji podjele Jugoslavije na dvije interesne zone.

Je li ulazak ruskih trupa u Jugoslaviju posljedica poznatog dogovora od 9. listopada (ili hrvatski oktobra) 1944. godine, postignutog u Moskvi između Čerčila i Staljina, o fifti - fifti podjeli Jugoslavije?

Mada su bili potpuno svjesni statusa naci-fašista u svijetu i posljedica koje je NDH uzrokovala hrvatskom narodu nakon Drugog svjetskog rata, 1991. godine vodstvo HSP-a, na rukave pripadnika HOS-a šili su oznaku 'Za dom spremni' te Antu Pavelića i njegovu kvislinšku tvorevinu isticali kao uzor. Od Prkačina smo željeli saznati što ih je motiviralo da to čine?

Budući da je došlo do određejih tehničkih smetnji tijekom emisjije, njezina odjava nije snimljena. Ispričavamo se zbog toga.