- Cilj takvih tužbi je da vi stanete, znajući da, ako se zainatite, svaki sljedeći tekst može biti nova tužba. - ukratko je Buča opisao zašto moćnici, političari i javne osobe tuže PlusPortal i druge medijske kuće.
SLAVONSKI BROD / ZAGREB - Na seminaru za lokalne medije 'Ususret europskim izborima', održanom 4. i 5. ožujka u Kući Europe u Zagrebu (u organizaciji Europe Direct SB i Ureda EU parlamenta u Zagrebu), sudjelovao je i PlusPortal.
Jedan od zanimljivijih panela bio je onaj naziva 'SLAPP tužbe, mediji i pravosuđe', posebice zbog činjenice da se i protiv lokalnog PlusPortala (nekadašnjeg SBplus-a) vodi niz tužbi kojima je cilj zastrašiti, ušutkati, sakriti, zaustaviti,...
O ovoj su zanimljivoj temi u Zagrebu govorili Ivan Buča, glavni urednik 24sata, potom izv. prof. dr. sc. Romana Matanovac Vučković s Pravnog fakulteta u Zagrebu te Jasna Vaniček Fila iz Ministarstva kulture i medija.
- Cilj takvih tužbi je da vi stanete, znajući da, ako se zainatite, svaki sljedeći tekst može biti nova tužba. Za nakladnika je to nezgodno jer mora neprestano imati rezervirana financijska sredstva za negativan ishod te tužbe, nezgodno je i s drugih aspekata - posebice vremenskih,... odlazaka na ročišta, plaćanja odvjetnika, a kod novinara se rađa i autocenzura,... Zato je važno pronaći mehanizme da se te tužbe što ranije zaustave. Važno je da sudci koji o tomu odlučuju budu medijski educirani. Stvarni primjeri iz prakse su da nas je sudac pitao zašto citiramo policijski zapisnik i jesmo li to provjerili. Bilo je slučajeva i da sudac pita što je državna revizija i zašto smo koristili podatke kojima je rezultirala. - kazao je urednik Buča.
Naglasio je kako je u takvim situacijama teže lokalnim novinarima i dopisnicima za 'velike' medije koji žive u gradovima iz kojih izvještavaju.
- Sviđa mi se hrvatski termin za englesku riječ 'slapp'. 'Šamaranje' na lokalnoj razini može biti prilično jako. Taj pritisak za lokalne novinare nije samo sudski, on je životni. U trgovini, na ulici, u zajedničkom vrtiću ili školi koje pohađaju vaša djeca, vi srećete te ljude o kojima pišete i koji vas tuže. Zbog svega toga je važno poštovati pravila novinarske struke kako biste imali čvrsto uporište ako do takvih tužbi dođe. - pojasnio je Buča.
Romana Matanović Vučković i Jasna Vaniček Fila
Foto: Ž.G.
Govornici su se složili kako je SLAPP tužba jedna vrsta zlostavljanja legalnim putem odnosno onakva kakvu dozvoljava/omogućuje pravni sustav. Objasnili su i zašto je na to potrebno gledati tako.
- Pravo na pristup sudu je ustavno i ne možemo ga ukinuti. Svatko od nas ima pravo podnijeti tužbu. Problem se javlja kad netko zlouporabi pravo na pristup sudu i pravo da podnese tužbu. Dakle, netko podnosi puno tužbi protiv jedne osobe, nastojeći pritom, gomilajući tužbe koje generiraju financijski i vremenski pritisak, pritisak javnosti, emocionalni pritisak... ušutkati one koji žele ukazati na probleme u društvu. U takvom slučaju onaj tko je 'jači' podnosi legalne pravne instrumente protiv 'slabijeg'. Takvu tužbu podnose znajući da neće uspjeti u parnici, da je parnica samoj sebi svrha i da ni ne žele doći do njezina kraja, nego žele da traje što duže. - pojasnila je Matanovac Vučković.
Jedino rješenje je ono već ranije ponuđeno - suzbiti tu vrstu tužbi u ranoj fazi jer je njihov cilj odugovlačenje, dugotrajnost, iscrpljivanje i ometanje novinara u radu. Pitanje je zašto se sudci još uvijek rijetko kad usuđuju učiniti taj korak.
- Postoje novčane kazne za one koji zloupotrebljavaju pravo. Dakle, one koji pokreću SLAPP tužbe sudac može kazniti, ali mora se usuditi. I sudac bi u tom slučaju bio izložen. Taj prvi korak, da se počne tako suditi i da to struka potvrdi, je najbitniji... onda će oni tako i početi suditi. A pravni okvir imamo. I za odvjetničku etiku je jednako tako bitno stručno osvijestiti standard. - zaključila je Matanovac Vučković.
