Bazga spada u ljekovito bilje i pripisuju joj se različita čudotvorna svojstva, ali i bez toga, sok od bazge je odlična okrjepa iz domaće radinosti, neobičnog i osvježavajućeg okusa za sve one kojima je dosadila „konfekcija".

Kod starih naroda bazga je bila simbol smrti i rođenja, služila za zaštitu od zlih sila, ali i saveznica vještica. Vjerovalo se da je spaljivanje drveta bazge predznak smrti. Prema narodnom vjerovanju bazga je povezana sa Podzemnim svijetom; svirala napravljena od bazge ( zove ) mogu po narodnom praznovjerju prenositi poruke s Onog svijeta. Vjerovalo se da grančica bazge u džepu štiti od reume. Vino od bazgovih bobica smatralo se vilinskim pićem: onaj tko bi ga popio, navodno je sticao moć da vidi vile i s njima komunicira.

Kao ljekovita biljka koristila se još u doba Hipokrata, Plinija, Galiena, Heraklija. Cvjetovi bazge liječe prehladu, kašalj, hripavac, gripu, bronhitis, početni stadij upale pluća, hunjavicu, reumatske bolesti...Bazga poboljšava funkciju bubrega i odstranjuje nagomilanu vodu u organizmu. Koristi se kod liječenja vodene bolesti te reumatizma mišića i zglobova.

Bazga je također jestiva, odnosno neki njezini dijelovi. Stablo (grm) bazge raste 3 do 10 metara u visinu, listopadno je to drvo, kora je debela i svijetlosive boje. Grane su šuplje i drvenaste, ispunjene su mekanom srži. Listovi su svijetlozeleni i perasti, jajasti i ušiljeni. Cvjetovi su dvospolni mirisni (jak i intenzivan miris) sastavljeni štitci, bijele ili žućkaste boje. Cvate od travnja do lipnja. Iz cvjetova nastaju oprašivanjem plodovi koji su u početku zelene boje, pa prelaze u ljubičastocrvenu da bi na kraju postali potpuno crni. Plodovi su bobe veličine 3-6 mm sa po 3 sjemenke i sadrže sočan crveni sok. Staništa su joj šumske čistine, rubovi šuma, uz putove uz naselja. Voli dosta svjetla, vlažnu i propusnu zemlju, a najlakši način razmnožavanje je korijenskim izdancima i poluzrelim reznicama ljeti. Često se sama zasijava sjemenom.

Cvjetovi se beru po lijepom, sunčanom i suhom vremenu, čim se cvjetići počnu otvarati. Cvjetovi koji nisu ubrani po sunčanom i suhom vremenu brzo izgube mliječnobijelu boju, koja prelazi u smeđu i crnu i tada više nisu za uporabu.

Kod nas je omiljen sok od bazge (recept).

Za sve koji ovih dana traže bazgu, mogu preporučiti cestu od Šušnjevaca prema Ljeskovim vodama. Tamo ima nezagađene bazge, lako uberive u neograničenim količinama.