SLAVONSKI BROD - Slavonija je, uz Liku, prostor Hrvatske koji je demografski i ekonomski najviše devastiran. I prema krnjoj službenoj statistici, iselilo se deset posto stanovništva u zadnjih pet godina, a oni koji su ostali jedva spajaju kraj s krajem i očajni su što od svoje plaće ne mogu dostojno živjeti, pišu 24sata.

- Nikad nisam računala koliko sam do sada, kroz razne poreze i namete, od kojih je PDV najveći, dala državi. Uglavnom znam da od moje neto plaće, koja iznosi oko 3500 kuna, kad sve poplaćam, ne ostane gotovo ništa. Bilo bi sigurno mnogo lakše odgovoriti na pitanje na što se ne plaća neka od pristojbi državi - kazala je Sanja Bahora (45) iz Požege, koja radi u ljevaonici, ima troje djece, a suprug je sad zaposlen. U svojoj priči za 24sata ističe kako je na posljednjem računu za gorivo samo na ime poreza državi 'dala' 55 kuna. Pri tome, napominje, valja istaknuti, da rezervar nije napunila 'do vrha'.  - S tih 55 kuna mogla sam živjeti dva dana. No, moje je da radim, a država se pobrinula da od tog mog rada ona dobro živi, a meni kako bude – zaključila je Sanja gledajući u račune.

Sin joj je kaže otišao u Njemačku i priča im kako i tamo država uzima, ali i brine o svojim poreznim obveznicima, zbog čega su ljudi, po njenom mišljenju, tamo sretniji.

Priča poput Sanjine ima dosta. I ne samo u Požegi, nego i drugim mjestima Hrvatske. Naravno i u Slavonskom Brodu. Nažalost, malo je onih koji su spremni, imenom i prezimenom istupiti pred kamere i javno kazati svoje mišljenje. A gotov svi kažu kako je plaća jedva dostatna ili premala da bi podmirili sve obveze.

- Dobro je dok uzimaju, dok imaju što, jer u protivnom, ako ste dužni državi, vrlo lako možete ostati bez svega jer je država najveći kamatar - kazala je za 24sata Slavonka, koja je željela ostati anonimna. Ljudi kao da se srame što nemaju dovoljno sredstava za život unatoč svom trudu i radu. 

- Ne bih imao ništa protiv poreza, ali da se taj novac transparentno troši. I u drugim državama postoje porezi, ali novac koji se time prikupi troši se tamo gdje treba. Kod nas on uglavnom ode na uhljebe i financiranje silne administracije, a za financiranje većih infrastrukturnih projekata država se uglavnom zadužuje, točnije zadužuju nas. Mladima je toga dosta, ne žele da ih netko bez pitanja zadužuje i to je jedan od razloga zašto odlaze. Mi koji smo ostali smo 'nagrabusili', jer se elita ne odriče svojih velikih plaća, njima nije bitno što nas je sve manje. Samo ne znam hoće li za koju godinu imati od koga naplaćivati ove silne poreze – rekao je nezadovoljni muškarac iz Slavonskog Broda.

Drugog smetaju licemjerje političara i lažna obećanja.

- Malo se nas pita hoćemo li ili nećemo plaćati pojedine poreze, oni sjednu i donesu zakon po kojemu se porez mora plaćati. Nažalost, oni koji bi se trebali zalagati za nas koji smo ih birali, čim sjednu u saborske klupe dobiju sinkopu i zaborave što su sve obećavali prije izbora - poručio je Brođanin u članku koji u cijelosti možete pročitati OVDJE.

Svi jedva čekamo plaću, a kad 'legne' poplaćamo račune, kupimo 'špeceraj', 'mjesečni fasung' ili kako ga tko zove i čekamo slijedeću plaću. Nekadašnji 'zlatni srednji sloj' stanovništva danas je gotovo 'izumro'. Malo je onih koji si od plaće mogu priuštiti dva tri obiteljska ručka u restoranu, odlazak u kino s 'popratnim' grickalicama za primjerice četveročlanu obitelj, zajednički posjet nekoj predstavi, a o štednji mnogi i ne razmišljaju. Barem se takva slika stvara nakon što razgovarate s ljudima. Je li slika uistinu takva ili je, ipak, nešto malo bolja? kako bismo pokušali doći do odgovora odlučili smo putem ankete vidjeti koliko vam mjesečno, nakon što poplaćate sve obveze i kupite najosnovnije, ostane za štednju.