SLAVONSKI BROD - Iako su se priče o iseljavanju mnogima 'popele navrh glave', Državni zavod za statistiku svoj posao obavljati mora, a rezultat istoga su brojke koje i dalje uspijevaju zapanjiti. Iz podataka DZS-a saznajemo kako je 2018. godine u inozemstvo odselilo gotovo 40 tisuća ljudi, barem je toliko onih koji su odlazak i prijavili, a godinu prije ta je brojka bila i veća - 47.352.

Ipak, nekima je Hrvatska i dalje obećana zemlja pa je iz Bosne i Hercegovine u nju 2017. godine doselilo gotovo pet tisuća građana, iz Makedonije njih 238 te Srbije 1272.

Broj umrlih u 2018. godini, pokazuju novi podatci Državnog zavoda za statistiku, za više od 15 tisuća premašio je broj rođenih. Kako piše Jutarnji, prošle se godine u Hrvatskoj rodilo 36.945 živorođene djece. Istodobno, broj umrlih iznosio je 52.706. Prirodni je prirast tako u svim županijama, uključujući i Grad Zagreb, kao i u 491 od ukupno 555 gradova i općina, bio negativan.

Brodsko-posavska je među šest županija u kojima nijedan grad ili općina nisu imali više rođenih nego umrlih. Društvo joj prave Sisačko-moslavačka, Karlovačka, Koprivničko-križevačka, Ličko-senjska i susjedna Požeško-slavonska županija.

Među hrvatskim regijama, izdvaja Jutarnji, a upozoravaju demografi, najkritičnije je stanje, dakako, na području Slavonije, Baranje i Srijema. U pet slavonskih županija koje obuhvaćaju 22 grada i 105 općina, pozitivan prirodni prirast lani je zabilježen samo u jednom gradu - Orahovici te u samo tri općine - Voćinu, Strizivojni i Jarmini.

Pritom, pokazuju podatci, pozitivan prirodni prirast u svim je tim lokalnim jedinicama, osim u Voćinu, vrlo mali. Slučaj Voćina, s druge strane, u kojem je lani bilo 16 više rođenih nego umrlih, posljedica je višeg prirodnog prirasta doseljenih Hrvata iz Letnice s Kosova.

Zanimljivo je i to da je u Hrvatskoj lani sklopljen 19.921 brak, a razvoda je bilo 6125. Statistički gledano, moglo bi se reći da otprilike svaki treći brak u Hrvatskoj završava razvodom.

Vodeći su stručnjaci zbog svega navedenog uvjereni kako je broj stanovnika u Republici Hrvatskoj već pao ispod četiri milijuna. Usporedbe radi, samo grad New York 2016. je godine imao 8,5 milijuna stanovnika.

Je li smanjenje broja ljudi na planeti opći trend na koji je nemoguće utjecati demografskim mjerama jer je svijet zahvatila nezaustavljiva 'bijela kuga' uzrokovana svime i svačime ili je, pak, riječ o hrvatskoj 'bolesti', pokazat će tek statistički podatci u budućim desetljećima.