Sve manje i rjeđe se prolomi dječji plač u većini slavonskih rodilišta jer posljednjih godina u njima bilježe konstantan pad broja poroda. Statistike za sada rade jedino u korist Vukovara. Provjerili smo stoga na istoku Hrvatske koliko je djece rođeno proteklih godina i kada je sve krenulo nizbrdo u regiji iz koje se posljednjih godina najviše iseljava.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, stopa prirodnog prirasta u
Hrvatskoj 2016. godine bila je negativna, a najveći pad imala je Osječko baranjska županija, piše tportal.
'Mi smo na izvoru i taj smo problem mogli pratiti od početka, vidjeti što se događa. Naša politika nije dala rezultate, a iskreno, i nema neke koja bi zadržala stanovništvo i povećala natalitet.'
'Broj porođaja nam pada tempom od deset posto na godinu. Tako smo lani imali čak tri puta manje rođene djece, njih 969, u odnosu na 1995. kada smo zabilježili 2500 porođaja. To nije ništa novo. Stara smo populacija kao i većina zemalja EU-a. Zemlje na Balkanu, kao i one bivše Jugoslavije, imale su priču koja je trajala godinama i da nije bilo useljavanja iz drugih republika, Hrvatska bi i ranije imali taj prepoznatljivi problem. Pretpostavljam da je slična situacija i u Srbiji', govori za tportal Tomislav Vlajnić, voditelj Odjela ginekologije i opstetricije Opće bolnice 'Dr. Josip Benčević' u Slavonskom Brodu.
Problem je, ukazuje on, u tome što više ne odlazi samo jedna osoba koja pokušava u inozemstvu zaraditi novac i poslati ga kući, nego cijele obitelji koje tamo ostvaruju dječji doplatak i dobivaju priliku za svoj novi početak.
'Svakodnevno se na radnom mjestu susrećemo s barem jednom pacijenticom koja se dolazi oprostiti od nas jer želi nastaviti voditi trudnoću u nekoj od zemalja EU-a. Prije je to bila rijetkost, a sada je konstanta', ističe brodski ginekolog.
Malo je onih koji se u Slavonskom Brodu i Brodsko-posavskoj županiji odluče imati više djece i ostati ovdje. Daleko je više onih koji ostaju na jednom eventualno dvoje djece. Konstantu pada poroda bilježe i u najvećem slavonskom rodilištu, onom Kliničkog bolničkog centra u Osijeku. U posljednjih pet godina, broj novorođene djece smanjio se za gotovo njih 600.
'Mi smo na izvoru i taj smo problem mogli pratiti od početka, vidjeti što se događa. Naša politika nije dala rezultate, a iskreno, i nema neke koja bi zadržala stanovništvo i povećala natalitet. To će svoje reperkusije imati dalje u društvu. Očekivano je da se smanjuje broj zaposlenih jer kada sam govorio o 1995. godini i porođajima, naravno da se nakon 18 ili 20 godina to mora početi vidjeti i na birou', napominje Vlajnić.
Dok su prije u slavonsku ravnicu ljudi dolazili, podsjeća, kako bi bili siti, danas iz nje ljudi odlaze u potrazi za novim i boljim životom. Takvo stanje slijedi i Opća bolnica Virovitica u kojoj nije puno bolja slika. Tijekom prošle godine u njoj je na svijet došlo 622 mališana, što je za 42 manje nego godinu dana prije. Virovitičane u stopu slijede Požežani. Tamo je, naime, u posljednje dvije godine rođen isti broj djece. U Općoj županijskoj bolnici Požega lani je na svijet došlo 453 novorođenčadi, isto kao i godinu prije. Iako minimalne, ali pozitivne pomake u Slavoniji bilježi tek rodilište u Općoj bolnici Vukovar. Tamo je na svijet lani došlo 397 djece, što je šestero više u odnosu na godinu ranije.
