Referendum o ustavnoj definiciji braka, u nedjelju 1. prosinca, iznimno je i višestruko važan povijesni trenutak u životu hrvatskoga društva i hrvatske države pa je nužno da se kao birači odazovu i glasuju svi vjernici i svi ljudi dobre volje kojima je to ikako moguće. Premda se na referendumu formalno odlučuje hoće li ili neće u Hrvatski ustav ući odredba da je brak životna zajednica žene i muškarca, u stvarnosti na tom referendumu odlučuje se o mnogo važnijim i sudbonosnijim pitanjima hrvatskoga društva, pa se ne bi smjelo dogoditi podcjenjivanje važnosti izlaska na birališta.

U činjenici da je formalno pitanje braka tako oštro podijelilo hrvatsko društvo u kojem od 1945. manjina po moći i snagom medija dominira i manipulira većinom (iznimka je bilo samo kratko vrijeme većinskoga jedinstva za ratne agresije na Hrvatsku), vjernici i ljudi dobre volje trebali bi prepoznati dodatni motiv za oslobađanje hrvatskoga društva. Referendum o ustavnoj definiciji braka, bude li rezultat osjetljivo pozitivan, za one koji će zaokružiti "za" legitimirat će stav većine koji tzv. političke elite i mediji inače brutalno ignoriraju.

Podržavajući građansku inicijativu za referendum o braku Crkva štiti demokraciju i autentičnu ulogu države, a nipošto ne pretvara Hrvatsku u "crkvenu državu" niti ima ikakvu želju u tom smislu. Članovi Crkve ne žele ni po kojem kriteriju ideologiziranu državu (previše je bilo od 1945. do 1990) i zato će na referendumu zaokružiti "za".

Ustavna zaštita pojma, riječi "brak" isključivo za životnu zajednicu jedne žene i jednoga muškarca apsolutno ništa ne kaže ni o kojem drugačijem obliku zajedništva ljudskih osoba niti može utjecati na ljudska ili ikakva druga prava drugih osoba. Činjenica da su npr. neki ljudi u nekom selu ili u nekoj ulici u braku a drugi nisu u braku, ni na koji način ne utječe na ljudska ili ikakva druga prava onih osoba koje nisu u braku.

Protivnici ustavne definicije braka očito manipuliraju kad tvrde da bi takva ustavna odredba diskriminirala ili ugrožavala prava drugih ljudi. No, među takvim protivnicima predložene ustavne definicije braka ima onih koji žele iz ideoloških razloga razarati obitelj, razarati bračno zajedništvo i tradicionalne, zapravo univerzalne vrednote koje su im zapreka svođenju ljudi na nezaštićene i osamljene individue kojima se može manipulirati do mile volje.

Takvim protivnicima mrsko je baš sve što je autentično katoličko, kršćansko i u Hrvatskoj – hrvatsko. Eventualna pobjeda protivnika predložene ustavne definicije braka na referendumu značila bi otvorena vrata za razmahivanje njihove ideologije koja poznaje toleranciju samo prema istomišljenicima i koja se ne bi s vremenom ustručavala diskriminirati osobe drugačijih uvjerenja, pa i vjernike svih vjerskih zajednica. Već sada smo svjedoci da je upravo iz ideoloških razloga nametnut rad trgovina nedjeljom, čime se svjesno ugrožava obiteljski život mnogih, a treba otvoreno postaviti i pitanje nije li i tzv. "fleksibilizacija rada" novi instrument u razaranju obitelji i obiteljskog zajedništva.

Mnogi članovi Katoličke Crkve prepoznaju te aktualne i opasne ideološke pretenzije pa zato od početka podržavaju Građansku inicijativu "U ime obitelji", koju tvore uz katolike i pripadnici drugih uvjerenja i ljudi dobre volje. Napor te građanske inicijative prepoznali su i hrvatski biskupi jer je po crkvenom učenju brak jedna od svetinja, iznimna ljudska vrednota, koju je – kako kaže pastoralna konstitucija "Radost i nada" – "Stvoritelj utemeljio i providio vlastitim zakonima", a "Krist Gospodin je blagoslovom obasuo tu mnogostruku ljubav koja je potekla iz vrela božanske ljubavi i koja je sazdana na sliku njegova sjedinjenja s Crkvom".

Koliko su za Crkvu važni brak i obitelj, potvrđuje i sljedeći navod iz navedenog dokumenta II. vatikanskog koncila: "Tako će kršćanska obitelj, jer nastaje iz ženidbe (sinonim za brak, nap. a.), koja je slika i sudioništvo u savezu ljubavi između Krista i Crkve, otkriti svima živu prisutnost Spasitelja u svijetu i istinsku narav Crkve, kako ljubavlju supružnika, nesebičnom plodnošću, jedinstvom i vjernošću, tako i ljubaznom suradnjom svih njezinih članova." Referendum je prilika da kršćani ustavnom definicijom braka zaštite naziv jedne od svojih najvažnijih vrednota i spriječe ideološko razaranje jednoznačnoga višetisućljetnog civilizacijskog pojma.

Krijući da će pozitivni ishod referenduma zaustaviti samo ideološko razaranje pojma "brak", protivnici referenduma i predložene ustavne definicije braka služe se nevjerojatnim konstrukcijama kojima žele zaplašiti nedovoljno informirane čitatelje i građane. Komentator Jutarnjega lista, dnevnika koji se sav svrstao uz skrivenu ideologiju i protivnike predložene ustavne definicije braka, u tekstu od 22. studenoga uz ostalo tvrdi: "Svatko tko zaokruži 'za', glasovat će, zapravo, za crkvenu državu".

Ta iznimno perfidna teza zapravo je totalno izvrtanje stvarnosti naglavačke jer Građanska inicijativa "U ime obitelji" upravo želi zaštititi hrvatski pravni sustav od ideologizacije pojma "brak", a time posredno i državu od ideologizacije. Smisao je demokratske države da bude pravni, a ako je nužno, i represivni okvir u kojem će svi ljudi i sva uvjerenja moći živjeti ravnopravno i zajedno, u kojem se neće država i zakonodavstvo koristiti da bi se svima nametali određeni ni manjinski ni većinski svjetonazorski ili ideološki pogledi i vrijednosti.

Nametanjem 4. modula Zdravstvenoga odgoja pogaženo je to temeljno načelo i očitovano je da zapravo određene manjine uz potporu vladajućih političara Hrvatsku pretvaraju u ideološku državu, a ne Crkva. Podržavajući građansku inicijativu za referendum o braku, Crkva štiti demokraciju i autentičnu ulogu države, a nipošto ne pretvara Hrvatsku u "crkvenu državu" niti ima ikakvu želju u tom smislu. Članovi Crkve ne žele ni po kojem kriteriju ideologiziranu državu (previše je bilo od 1945. do 1990) i zato će na referendumu zaokružiti "za" i tako spriječiti još jedno razaranje jednoznačnoga tradicionalnog civilizacijskog pojma "brak".

Glavni urednik Glasa Koncila: Ivan Miklenić