SLAVONSKI BROD - Iako je pravo radnika na korištenje godišnjeg odmora jedno od temeljnih prava koje proizlazi iz radnog odnosa, a regulirano je - kako Zakonom o radu, tako i Ustavom u kojemu stoji da „svaki zaposleni ima pravo na tjedni odmor i plaćeni godišnji odmor i ovih se prava ne može odreći” - mnogi radnici nisu dovoljno informirani o njemu. Većini je, ipak, dobro poznato kako svaki radnik u kalendarskoj godini ima pravo na najmanje četiri tjedna plaćenog godišnjeg odmora - a poslodavac mu može odrediti samo više od toga.

Početak sezone ljetnih godišnjih odmora, stoga je pravi trenutak za 'ponavljanje gradiva'.

- Mjesec lipanj tekuće godine, odnosno, rok 30. lipnja,  važan je s obzirom na dvije obveze poslodavca koje mora ispuniti prema svojim radnicima, a odnose se na omogućavanje korištenja neiskorištenog godišnjeg odmora iz prethodne kalendarske godine te obvezu izrade rasporeda korištenja godišnjih odmora za tekuću kalendarsku godinu. - poručuje Ivan Vidas, struč.spec.oec., u novom stručnom članku za IUS-INFO.

Pri donošenju tog rasporeda poslodavac ne mora poštovati želje radnika. Čak štoviše, obvezan je samo obavijestiti radnika o trajanju godišnjeg odmora i razdoblju njegova korištenja. Usto, doneseni raspored ili kalendar godišnjih odmora, moguće je mijenjati i dopunjavati.

Ipak, i radnici u tom smislu imaju neke privilegije.

- Bez obzira na utvrđen raspored (kalendar) korištenja godišnjih odmora, jedan dan godišnjega odmora radnik ima pravo koristiti kada on to želi, uz obvezu da o tom obavijesti poslodavca najmanje tri dana prije njegovog korištenja, osim ako posebno opravdani razlozi na strani poslodavca onemogućuju korištenje istog. - pojašnjava Vidas.

Poslodavci koji radnicima ne omoguće korištenje godišnjih odmora, mogu se naći u prilično nezavidnoj situaciji. Naime, za takve su odluke predviđene visoke novčane kazne - od 31.000 do 60.000 kuna za poslodavca pravnu osobu, odnosno, od 4.000 do 6.000 kuna za poslodavca fizičku osobu i odgovornu osobu pravne osobe.