POŽEGA – Kockanje i klađenje ovisnosti su o kojima se rijetko govori. Prva asocijacija na riječ „ovisnost" većini je prekomjerno i kontinuirano konzumiranje droga, cigareta i alkohola. Možda je razlog tomu što se posljedice kockanja, za razliku od posljedica drugih ovisnosti, ne odražavaju na fizički izgled osobe i teško je uočiti takvog ovisnika, jer većina njih vješto skriva svoj problem. Posljedice najčešće osjete njihovi bližnji, psihičko zdravlje i bankovni račun. 

Problemi s kockanjem i klađenjem najčešće počinju u mladosti kada, iz zabave i utjecaja društva, brojni dvadesetogodišnjaci okušaju sreću u automat klubovima. Nekoliko dobitaka i pokušaj vraćanja izgubljenog novca uvod su u ovisnost iz koje se teško izvući. Mjere donesene s ciljem sprječavanja širenja koronavirusa utjecale su i na privremeno zatvaranje kladionica i kockarnica. Ovakav scenarij mogao bi biti prijelomna točka u životu mnogih ovisnika te ih izvesti na „pravi put". Kako su korisnici usluga za pomoć ovisnicima Požeško-slavonske županije doživjeli ovu situaciju pojasnio nam je psiholog odjela za prevenciju ovisnosti požeškog Zavoda za javno zdravstvo, David Zombori.

SBplus: Koja su obilježja ovisnosti o kockanju i klađenju?

David Zombori: Kada govorimo o ovisnostima tipa klađenja i kockanja, govorimo o ponašajnim ili tzv. nesupstancijalnim ovisnostima. Kod ovih ovisnosti nema droge ili neke vanjske tvari koju ovisnici unose u organizam, već osoba postaje ovisna o ponašanju i ishodima tog ponašanja, uslijed čega se u mozgu stvaraju obrasci i luče neurotransmiteri koji se praktički funkcionalno ne mogu razlikovati od onih uzrokovanih uzimanje psihoaktivnih supstanci. Postajemo ovisni o osjećaju ugode i uzbuđenja, kod kockanja to su dopamin i adrenalin. 

SBplus: Kako su ovisnici reagirali na privremeno zatvaranje kladionica i cazina?

David Zombori: U proteklom periodu smo svi vidjeli što je moć navike, jer nismo mogli odlaziti u opušteni šoping ili nismo mogli uživati ispijajući kavu na terasi omiljenog kafića. Takve promjene su stresne, ali ne izazivaju značajne i neizdržive probleme u psihološkom funkcioniranju. Kod pravih ovisnika, javljaju se znatno teži oblici loše adaptacije, koje znamo pod nazivom 'apstinencijski sindrom', a kojeg karakterizira izrazita žudnja za kockanjem, osjećaj hitnosti, te poremećaji raspoloženja u rasponu od osjećaja nervoze, utučenosti, potištenosti, besmisla do razvoja prave depresivne simptomatologije, te ono najvažnije, sklonost ljutnji, iritabilnosti i ispadima bijesa spram najbližih i okoline. Također, moguća je pojava nesanice, te drugih fizičkih znakova i simptoma, poput glavobolje, gubitka apetita i slično.

SBplus: Na koji način su se ovisnici u proteklom periodu 'borili' sa svojim problemom? 

David Zombori: Očekivano je da će takve osobe, kako bi olakšale osjećaj apstinencijske nelagode, posegnuti za drugim zamjenskim oblicima, pa će koristiti online kockanje, ili igranje igara, možda kartaške igre ili će posegnuti za alkoholom i psihotropnim lijekovima. Naravno, to se razlikuje od pojedinca do pojedinca, jer ne reagiramo svi na identične načine. Kako najveći dio osoba spada u kategoriju problematičnih kockara i kladioničara, a tek manji dio onih, najzagriženijih, u definiciju patološke ovisnosti, 'lockdown' radi koronavirusa bio je prilika svakome od njih otkriti koliko je ustvari težak individualni problem sa kladionicom i kockom. Problematičnim korisnicima, kod kojih se radi prvenstveno o navici i traženju uzbuđenja, nije bio problem prilagoditi se novonastaloj situaciji. 

SBplus: Je li zatvaranje automat klubova smanjilo broj ovisnika i potražnju za psihološkim savjetovanjem?

David Zombori: To ćemo tek vidjeti, no problem je što u Hrvatskoj nitko ne prati egzaktne brojke ovisnika o kockanju i klađenju, već samo broj dijagnosticiranih, koji su zatražili i dobili pomoć ili liječenje. Najviše radimo individualno savjetovanje, a vrlo često i obiteljsko. U proteklom je periodu, usudio bih se reći, povećan interes za psihološka savjetovanja, no mogućnost osobnih savjetovanja je bila smanjena, osim telefonskih i online savjetovanja. Broj za pomoć je bio objavljen na samom početku ove situacije. U cijeloj su se Hrvatskoj kolegice i kolege uključili u telefonsko savjetovanje, preko Hrvatskog psihološkog društva, Hrvatske psihološke komore, Crvenog križa te Nacionalnog i Županijskih zavoda za javno zdravstvo. Smatram kako povećana potreba za psihološkim uslugama zbog koronavirusa i potresa u Zagrebu tek dolazi.