Najviše osoba umrlo je od ishemijske bolesti srca (5.899) i hipertenzije (4.891). Slijede šećerna bolest (3.957), na četvrtom mjestu su cerebrovaskularne bolesti (3.255), na petom mjestu zloćudna novotvorina bronha i pluća (2.903). No, ni broj onih koji su stradali nesretnim slučajem ili nasilno nije zanemariv.
ČITATELJE PlusPortala zanimali su najčešći uzroci smrti u Hrvatskoj tijekom proteklih godinu dana pa smo ih potražili u dostupnoj i najnovijoj statistici, objavljenoj nedavno, a u odnosu na prošlu godinu.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2023. je godini zabilježen pad broja umrlih osoba u odnosu na prethodnu godinu tj. umrlo je 5.704 osoba manje. Od ukupno 51.275 umrlih u 2023. godini 25.617 ili 49,96 posto odnosilo se na muške, a 25.658 ili 50,04 posto na ženske osobe.
Opća stopa mortaliteta u padu je u odnosu na onu za prethodnu godinu te iznosi 13,3 na tisuću stanovnika prema procjeni stanovništva sredinom 2023. godine (3.859.686). Prvi uzrok smrti i dalje su bolesti cirkulacijskog sustava od kojih je umrlo 19.937 osoba – 516,5/100.000 stanovnika.
Od novotvorina (tumora), druge po redu skupine bolesti vodećih uzroka smrti, umrlo je 13.419 osoba (347,7 na 100.000 stanovnika). Mnogi građani sumnjaju kako je uzrok tako visokih brojki činjenica da tijekom pandemije koronavirusa sustav ranog otkrivanja različitih vrsta karcinoma nije uopće funkcionirao ili je, pak, djelomično zakazao. Nažalost, točne će analize biti moguće raditi tek nakon proteka određenog vremena i kad bude dostupna šira slika cijelog pandemijskog vremena te onog prije/poslije njega. No, statistika je u tom pogledu svakako zastrašujuća.
Od bolesti endokrinog sustava, trećeg po redu uzroka, umrlo je 3.996 osoba (103,5/100.000). Na četvrtom mjestu zabilježene su smrti uzrokovane ozljedama i otrovanjem (2.551 – 66,1/100.000), na petom bolesti dišnog sustava (2.414; 62,5/100.000), na šestom mjestu bolesti probavnog sustava (2.195 – 56,9/100.000), a slijede ih drugi manje zastupljeni uzroci.
Prvih deset uzroka smrti
Najviše osoba umrlo je od ishemijske bolesti srca (5.899) i hipertenzije (4.891). Slijede šećerna bolest (3.957), na četvrtom mjestu su cerebrovaskularne bolesti (3.255), na petom mjestu zloćudna novotvorina bronha i pluća (2.903), na šestom zloćudna novotvorina debelog crijeva (2.019) te na sedmom mjestu ateroskleroza (1.653). Na osmom mjestu je kronični bronhitis, emfizem i astma (1.628), na devetom mjestu kronične bolesti jetre i ciroza (980), a na desetom bubrežna insuficijencija (891) (tablica 4/I).
Muškarci i žene
Kod muškaraca na prvom mjestu je ishemijska bolest srca (3.002), na drugom zloćudna novotvorina dušnika i pluća (1.949), a na trećem je zabilježena hipertenzija (1.850). Na četvrtom mjestu je šećerna bolest (1.777), na petom su cerebrovaskularne bolesti (1.433), na šestom zloćudna novotvorina debelog crijeva (1.204), na sedmom bronhitis, emfizem i astma (976), na osmom kronične bolesti jetre i ciroze (799), na devetom zloćudna novotvorina kestenjače (758) i na desetom ateroskleroza (625).
Kod žena je na prvom mjestu hipertenzija (3.041) ishemijska bolest srca je na drugom mjestu (2.897), a na trećem šećerna bolest (2.180). Slijede cerebrovaskularne bolesti (1.822), ateroskleroza (1.028), zloćudna novotvorina dušnika i pluća (954), zloćudna novotvorina debelog crijeva (815), zloćudna novotvorina dojke (707) te bronhitis, emfizem i astma (652). Na desetom mjestu bilježi se bubrežna insificijencija (502).
Nasilne i nesretne smrti
U 2023. godini u Hrvatskoj je zabilježena 2.551 nasilna smrt, od toga je 1.793 nastalo nesretnim slučajem, 546 samoubojstvom, ubojstvom 24.
Među nesretnim slučajevima najučestalije su smrti zbog padova (1.057, stopa 27,4/100.000) i prometnih nesreća (310, stopa 8,0/100.000), zatim slijede ugušenja (92, stopa 2,4/100.000), utapanja (68, stopa 1,8/100.000) i otrovanja (73, stopa 1,9/100.000)
