Najava uvođenja novog poreza najviše je uznemirila lovce koji, u prosjeku, računajući i kratko oružje, u vlasništvu imaju tri do četiri komada oružja.
SLAVONSKI BROD - U općoj besparici, u vrijeme kada kolege mu, zaduženi za stvaranje novca nemaju nikakvih provedivih ideja, ministar financija Slavko Linić sve vijuge je upregnuo kako još koju kunu ubaciti u vreću bez dna ili, kako ju službeno zovu, Državnu riznicu. Po noći smišlja, a po danu oblikuje nove namete hrvatskim građanima.
Nakon što je najavio porez i na puške i pištolje, mnogi se pitaju koje će još poreze ova vlast smisliti kako bi što uspješnije napunila državni proračun jer, ovakav porez, bio bi sasvim nov i u Hrvatskoj dosad nepoznat "namet na vilajet".
Najnovija ideja, doduše, nije njegova, već je evidentno iz – Srbije! U Srbiji se za pištolj s oružnim listom za držanje plaća oko sto osamdeset kuna poreza, a za onaj s dozvolom za nošenje oko osamsto pedeset kuna. Za automatsku pušku se plaća godišnje oko šesto trideset kuna, a za poluautomatsku oko dvjesto pedeset kuna.
U Hrvatskoj ima više od pedeset tri tisuće registriranih lovaca od kojih svaki u svojem vlasništvu ima prosječno tri do četiri puške. Uredne dozvole za oružje izdane su za 313.881 komad oružja dugih i kratkih cijevi, a u vlasništvu fizičkih osoba je 305.981. Još se ne zna koliki bi taj porez trebao biti, ali je prilično sigurno da će biti paušalan, no - o tome svemu će se odlučivati kada ovaj dio Linićeve ideje, u obliku zakonskog prijedloga, već u prvom jesenjem zasjedanju Sabora dođe na zastupničke klupe.
Uvođenje poreza će dodatno oslabiti tridesetak lovačkih udruga, koliko ih je na području Županije, jer se broj članova, i tako osipa, pa ih je trenutno ukupno u svim udrugama zajedno oko dvije tisuće.
Dakle, gotovo je sigurno, od 1. siječnja 2013. naoružani Hrvati će plaćati porez na svoje pištolje i puške, a neslužbene najave iz Vlade i Porezne uprave govore da bi se, od toga novoga nameta koji se predlaže, po njihovim procjenama, u državni proračun godišnje moglo „ubrati" od sto deset do sto pedeset milijuna kuna .
Samo bi lovci, ako se kao prosjek uzme, na primjer, tristo pedeset do četiristo kuna "po cijevi”, mogli proračun dodatno napuniti s 18,5 do 21,2 milijuna kuna. Radi se, naravno, tek o okvirnim izračunima jer se, zasad, još ne zna koji će biti točni porezni razredi. I trofejno oružje će se oporezivati ali se već sada zna kako je za ovu vrstu predviđen poseban status i poseban porezni razred.
U razgovoru s članovima i dužnosnicima Lovačkog saveza Brodsko-posavske županije, kao i onima iz najvećih i najbrojnijih lovačkih udruga s ovog područja, saznajemo da je najava uvođenja novog poreza najviše uznemirila lovce, a koji u prosjeku, računajući i kratko oružje, u vlasništvu imaju tri do četiri komada oružja.
Mario Vukasović, tajnik Lovačkog saveza, veli da će "uvođenje poreza, ako bude kako je najavljeno, dodatno oslabiti tridesetak lovačkih udruga, koliko ih je na području Županije, jer se broj članova, i tako osipa, pa ih je trenutno ukupno u svim udrugama zajedno oko dvije tisuće."
Ivan Olujević, dugogodišnji lovac i donedavno predsjednik Lovačke udruge „Srna" Banovci, veli da ne zna "kako će oni u obitelji, pored ostalih financijskih obveza vezanih uz oružje i lovstvo, izfinancirati još i taj porez za pet komada oružja. Svi troškovi ovog hobija i slavonske tradicije", veli, "materijalno se ni približno ne mogu pokriti onim što se ulovi."
Davor Čavčić, tajnik Lovačke udruge „Dilj" Podcrkavlje, kaže kako je ovo novost pa još o tome nisu raspravljali, ali osobno prati lovno zakonodavstvo te zna da su lovci i tako preopterećeni jer – dobro oružje nije jeftino a, pored članarine društvu, lovci svakih pet godina moraju za produženje dozvole, zajedno s liječničkim pregledom, platiti oko petsto kuna. "U društvu već dvije godine nema novih, mladih članova a stariji sve teže ispunjavaju obveze koje im zakon i Lovački savez nameću." Ističe i problem što Županija "već pet godina nenamjenski troši sredstva koja povratno dobiva iz državnog proračuna a to je tako jer u Županiji o tome odlučuju ljudi koji nemaju veze s lovstvom."
Mato Grgić, predsjednik županijskog Lovačkog saveza, veli da su iznenađeni ovom najavom te da je to "kratkotrajna mjera s mogućim dugoročnim posljedicama po lovstvo. Lovci su", kaže „državi već, kroz visoke carine i porez kod kupovine oružja, puno dali, a sada im se ponovo uzima." Istakao je i ulogu lovaca i lovačkog oružja koje" je bilo gotovo jedino kojim su raspolagali hrvatski branitelji na početku Domovinskog rata pa je, tako, odigralo važnu ulogu u obrani Hrvatske. Valjda se i na ovaj način Domovina želi odužiti onima koji su ju branili" – sarkastičan je Grgić.
