SLAVONSKI BROD - To je strašno. Večeras će s djecom 'bušiti' bundeve ili ići u kafiće zamaskirani slaveći tamo nekakve paganske običaje, a sutra će s obitelji pohoditi groblje, ići na misu i glumiti vjernike. Možda mi je od svega najstrašnije gledati kako roditelji uvlače djecu u to oblačeći ih kao da su maškare, dubeći s njima bundeve i 'kiteći' kuću svim tim glupostima, baš kao što te dječje glavice pune nečim što nema veze s našom tradicijom - kaže Maja, koja se - kako sama kaže - kao i većina njenih prijatelja, grozi svega što ima veze s Halloweenom. 

Za nju to, dodaje, nije bezazlena igra i zabava.

Bundeve, svijeće i jeziva muzika dio su ugođaja popularnog Halloweena, prvenstveno američke tradicije koja se proširila diljem svijeta. Tako i Hrvati tjednima unaprijed počinju s uređenjem svoga doma lampicima u obliku bundeva i umjetnom paučinom, a kreću i u potragu za savršenim kostimima za zabave koje kafići hrvatskih gradova, pa dakle i Slavonskog Broda, organiziraju povodom Halloweena.

I dok se Maja toga grozi i ne bi nikada dopustila da niti jedno od njenih dvoje djece na bilo koji način obilježava Noć vještica, Ante ne vidi što je tu sporno.

- Dolazim iz obitelji vjernika, ali uistinu ne vidim na koji način zabava u kafiću ili igra s djetetom može utjecati na moju vjeru. Doduše po zabavama ne idem, ne zato što ih smatram boghulnim nego nisam tip od izlazaka, ali sam s djetetom ranijih godina dubio bundeve. Pričali smo i družili se tih sat vremena dok smo to radili i stvarno ne vidim načina na koji bi to negativno moglo utjecati niti na mene, niti na moje dijete, a pogotovo na to da bi poljuljalo moju vjeru. Ne razumijem zašto bi jedno isključivalo drugo. Zašto, ako večeras dubim bundevu ne bi sutra mogao otići na groblje i misu i zašto bi zato bio manji vjernik od onoga koji to nije činio - upitao se Ante.

Gospođa koju smo danas zatekli na slavonskobrodskom Gradskom groblju, a koja je iz Aljmaša stigla u Brod kako bi obišla grob svoje pokojne bake i tetke, kratko nam je kazala kako proslavu Halloweena ne odobrava jer je došla iz Amerike i nije dio hrvatske tradicije. I velika većina onih koji su protivnici zabave pristigle sa dalekog zapada, kao glavni argument navodi da nije riječ o hrvatskoj tradiciji.

Mladi vjernici Župe Gospe Brze pomoći, kao odgovor na proslave Noći vještica, upravo 31. listopada organiziraju misu mladih i večernje klanjanje - Holywin. Sve to, kažu, "kao katolički odgovor na silno marketinški propagirani poganski blagdan". Oni se Holywinom 'bore' protiv Halloweena.

Je li nam vjera uistinu toliko krhka da nas jedan "marketinško propagirani blagdan" može vjernički uništiti? Čega se bojimo? Poganskih običaja ili komerijalizacije? Ako je ovo prvo u pitanju onda nam nešto ne štima s vjerom, ako je u pitanju ovo drugo: pa nismo li i Svi svete i Božić i Uskrs - kao tradicionalno kršćanske blagdane - sami komercijalizirali do te mjere da su nam bitniji aranžmani od 700 kuna, dvometarska božićna drvca puna skupih ukrasa i pisanice 'ljepše i drugačije od susjedovih' - od molitve na misi u crkvi. Uz takav stav i odnos ne treba nam nikakav Halloween.