U istraživanju koje je Gallup provodio između 2006. i 2008. godine u Hrvatskoj je na pitanje "je li vam religija važna u životu?" pozitivno odgovorilo 66,5 posto građana.
HRVATSKA je, kako nas uči katolička crkva, ali i Državni zavod za statistiku, iznimno religiozna država. Više od 95 posto Hrvata vjeruje u nekog boga.
Dominiraju, naravno, katolici - njih 86 posto. Pravoslavaca ima nešto manje od 4,5 posto, a muslimana oko 1,5 posto. Ateistima se izjašnjava tek 3,81 posto stanovništva, a dodatnih 0,76 posto smatraju se agnosticima. O religiji se nije željelo izjasniti 2,17 posto građana Hrvatske. Podaci su to popisa stanovništva iz 2011. godine.
No, daju li ove brojke zaista pravu sliku o broju vjernika u Hrvatskoj? Opravdano se, naime, sumnja da među onima koji se izjašnjavaju kao katolici ima nezanemariv broj ljudi koji to čine iz tradicijskih razloga, pod pritiskom većine ili jednostavno "po defaultu".
Skoro trećina Hrvata ne mari za crkvu
Da je tome doista tako, pokazuje i Gallupovo istraživanje o važnosti religije u životu čovjeka. Gallupovi su istraživači, naime, ispravno krenuli od pretpostavke da će ljudi na pitanja o postojanju boga (katoličkog ili bilo kojeg drugog) često bez razmišljanja odgovoriti da vjeruju. No, kada se pitanje preformulira, odnosno kada ih se pita ima li religija u njihovom životu ikakav značaj, dobiva se znatno drugačiji odgovor. Koji vrlo vjerojatno daje puno točniju sliku o broju religioznih ljudi u određenoj državi.
U istraživanju koje je Gallup provodio između 2006. i 2008. godine u Hrvatskoj je na pitanje "je li vam religija važna u životu?" pozitivno odgovorilo 66,5 posto građana. Da im religija u životu ništa ne predstavlja kazalo je čak 30,5 posto građana. Dakle znatno više od ukupno 4,5 posto deklariranih ateista i agnostika.
Ovakav rezultat Hrvatsku svrstava u srednje religiozne zemlje. No, interesantno je primijetiti kako je u Europi vrlo malo država čijim je stanovnicima religija važnija nego Hrvatima. Radi se o Bosni i Hercegovini (29,5 posto tvrdi da im religija nije važna), Grčkoj (29,5 posto), Italiji (26 posto), Portugalu (26 posto), Cipru (24,5 posto), Makedoniji (20,5 posto), Poljskoj (19,5 posto), Moldaviji (19 posto) i Turskoj (9,5 posto).
U razvijenijim zemljama je religija manje bitna
Što se tiče zemalja u regiji, Kosovo ima tek nešto više ljudi kojima je religija nebitna nego Hrvatska, ukupno 31,5 posto. U Srbiji stanovnika kojima religija ništa ne predstavlja ima 46,5 posto, a u Crnoj Gori 48 posto. Najmanje vjernika (odnosno ljudi kojima je religija važna) ima u Sloveniji, ujedno najrazvijenijoj zemlji u regiji. Čak 52,5 posto Slovenaca kaže da im religija ništa ne predstavlja u životu.
Zanimljivo je da su na samom vrhu ove liste najrazvijenije europske i svjetske zemlje. U Švedskoj čak 83 posto stanovnika ne mari za religiju, u Danskoj 80,5 posto, u Estoniji 78 posto, u Norveškoj 78 posto, u Hong Kongu 75,5 posto, u Nizozemskoj 75,5 posto, u Japanu 75 posto, u Češkoj 74,5 posto, u Velikoj Britaniji 73 posto, u Finskoj 70 posto... Zaključak o korelacijskom odnosu sam se nameće: što je zemlja razvijenija, religija je njenim stanovnicima manje bitna.
