SLAVONSKI BROD - Iako su hladni i kišni dani koji su prevladavli tjednu iza nas donekle 'smirili' situaciju, opći je dojam kako je ove godine u prirodi nešto više krpelja nego li ranijih godina. Je li u pitanju tek dojam ili stvarna slika teško je utvrditi, no ono što je ohrabrujuće je da povećanog broja oboljelih od bolesti koje oni prenose, za sada nema.

Potvrdio je to za SBplus, ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Brodsko-posavske županije dr. Ante Cvitković. Podsjetimo, ubod zaraženog krpelja najčešće uzrokuje boreliozu te rjeđe – krpeljni meningoencefalitis ( prisutan uglavnom na istočnim granicama Županije, te u sjeverozapadnim krajevima Hrvatske, no rijetko mogu prenijeti i druge bolesti, granulocitna erlihioza, tularemija, rikecioza, koje se dijagnosticiraju uglavnom temeljem analiza seruma bolesnika u specijaliziranim laboratorijima.

Pa iako za sada oboljelih, srećom nema, onih koji kreplje pronalaze na svom tijelu (najčešće pazuh, prepone, noge, pupak, glava, vrat, kod djece posebno rub vlasišta) ipak ima. Stoga niej zgoreg ponoviti kako se 'narodni savjeti' poput onih o mazanju zatka krpelja lakom ili uljem nikako ne bi smjeli raditi.

- Treba pažljivo, sa što manje uznemiravanja, pincetom prići do ruba kože i izvući krpelja van. Naglašavam, ne treba se natapati u alkoholu, okretati u smjeru kazaljke na satu... Ono što treba učiniti je po povratku iz prirode dobro se pregledati i ako se uoči krpelj pincetom ga izvaditi. Pojavi li se bilo kakvo crvenilo oko mjesta uboda treba se javiti liječniku jer se može dogoditi da se pojave posljedice uboda krpelja - poručio je dr. Cvitković.

Nije zgorega podsjetiti one koji su često u prirodi da nose odjeću dugih rukava i svjetlijih boja jer se krpelj lakše uoči, da izbjegavaju visoku travu, grmlje, paprat, jer krpelji su, naime, najčešći  na vrhovima trave i lišću grmlja s kojega se uhvate za kožu i polako traže najmekši dio tijela.