1459
Prikaza
1
Komentar
SLAVONSKI BROD - Premda proljeće ove godine nije krenulo onako kako smo priželjkivali - s brojem sunčanih dana i potrebnom kišom, oni koji imaju vrtove već su posijali sjeme i posadili presadnice najčešćih povrtnica, a oni koji nemaju vrt a vole ubrati svježe začine pa i prirodni lijek, također su ih već mogli posijati u cvjetne lonce na svoje terase i balkone.
Jer osim što lijepo izgledaju, začinske i ljekovite biljke su aromatične, oplemenjuju prostor i korisni su dodaci umacima, mesu, čaju...Jedna od njih (meni najdraža, pogotovo ubrana na Velebitu) je majčina dušica, koja doduše više voli rasti u pukotinama između ploča, uz puteve, u kamenjarima, ali uspjet će i u saksiji s pjeskovitom zemljom. Vrlo je otporna i sama se razmnožava, ne treba ju posebno održavati. Svježe ubrano lišće i cvijet vrstan je dodatak jelima od mesa, leće, krumpira, raznim umacima i salatama, a može se spremiti i za zimu osušena u hladu.
Vrlo je sličnog mirisa i arome origano ili mravinac, nezaobilazni dodatak pizzama, umaku za špagete, lazanje...Također se sam obnavlja i ne zahtjeva nikakvu posebnu brigu, a posebno je koristan u vrtovima zbog jakog mirisa. Posađen, naime, u blizini krumpira i kupusnjača, odbit će štetnike koji ih napadaju.
Vrlo je aromatičan i ružmarin, nekada neizostavni simbol i mirisni ukras u svatovima (kojega su zamijenili kineski cvjetići, narukvice...) ali je i dalje nezamjenjiv u kuhinji kod pripreme ribe i raznih jela od mesa, kao začin za juhe, povrće. Može prezimiti i vani uz zaštitu (umotavanje folijom) kod velike hladnoće.
Bosiljak je jedan od najčešćih ljetnih začina i u slavonskoj kuhinji premda je mediteranska kuhinja bez njega nezamisliva. Vrstan je dodatak juhama i svim jelima s rajčicom, dodaje se jelima od mesa, salatama...pa ga možemo osušiti i spremiti i za zimu. Sve biljke je moguće zasijati i razviti iz sjemena, a manje vični mogu relativno jeftino kupiti male biljke koje je potrebno presaditi i zalijevati, a one će ih nagraditi cvijetom i mirisom sve do kasne jeseni.
Među najčešćim biljkama koje srećemo u vrtovima, na poljima i livadama je svakako pčelinja metvica ili matičnjak, vrlo ljekovita i medonosna biljka čiji listovi mirišu na limun. Lako se može uzgojiti i presaditi, a i sama se razmnožava. Osušeni listovi ugodnog su okusa u čajevima ili kao dodatak raznim jelima. Vrlo je česta i najpoznatija, paprena metvica, koja se najviše koristi u pripremi nekih slastica, čaja, koktela. Bere se prije cvatnje i suši na sjenovitom mjestu.
Višestruko korisna lavanda, sa svojim ljubičastim cvjetovima očaravajućeg mirisa, izniman je ukras u vrtu i na balkonu, a njezina ljekovita svojstva mnogima su poznata. Tako primjerice ublažava grčeve i pomaže u zacjeljivanju rana, njezino eterično ulje je izvrstan tonik za živce, pomaže u liječenju migrene, depresije, stresa, glavobolje, otklanja umor i nemir, potiče san.
Jako je korisna i kadulja ili žalfija posebice kod upale grla, ždrijela i promuklosti, ali uopće je poznata kao prirodni antibiotik širokog spektra. Primjenjuje se i za regulaciju znojenja, za jačanje živaca, pročišćavanje jetre, kod reumatizma...
To je samo dio općepoznatih i korisnih ljekovitih biljaka koje je lako uzgojiti pa i onima koji nisu posebno vični. Zato ih samo dobronamjerno podsjećamo.
Pored svih navedenih, u našem vrtu rastu još i očajnica ili macina trava (Marrubium vulgare), ruta (Ruta graveolens), neven (Calendula officinalis), ljupčac (Levisticum officinale), čubar (Satureja hortensis), vlasac (Allium schoenoprasum), lovor (Laurus nobilis), kamilica (Matricaria) ...