U SRIJEDU 13. srpnja 2011., Savjet HNB-a odobrio je turskom Eksen holdingu Anonim Şirketi iz Istanbula stjecanje kvalificiranog vlasničkog udjela koji čini više od 50 posto udjela u kapitalu Banke Brod iz Slavonskog Broda. Suglasio se također da se za predsjednika uprave te banke imenuje Arsen Kantarci. Nakon odobrenja HNB-a Središnje klirinško depozitarno društvo (SKDD) u desetak dana trebalo bi tehnički provesti transakciju i preknjižiti vlasništvo nad dionicama.
Time je, kako je već ranije pisao Poslovni dnevnik, završen posao kojim je nakon neuspješnih pokušaja prošle godine, turski kapital ušao u domaći bankarski sektor. Turska Süzer grupa završila je pregovore o preuzimanju Banke Brod i za 9,5 milijuna eura preuzet će većinski paket banke, što podrazumijeva 87 posto glasačkih prava na Skupštini, a za što je već potpisan ugovor. Süzer grupa potom se obvezala uložiti još 20 milijuna eura u razvoj i rast banke.
S aktivom do 532 milijuna kuna krajem ožujka i devet poslovnica, Banka Brod uspjela je zauzeti 0,13 posto tržišta. U prvom tromjesečju 2011. godine banka Brod je imala 1,3 milijuna kuna bruto dobiti. Predsjednik Uprave Banke Brod i jedan od dioničara Zdenko Vidaković nakon završetka akvizicije i upoznavanja novih vlasnika s detaljima poslovanja povući će se s čelne pozicije banke u kojoj je od njezinih početaka 1998. godine.
Konglomerat Süzer u svojem portfelju ima građevinski biznis, maloprodaju, financije, turizam i energetiku. U vlasništvu Süzera je hotel Ritz Carlton u Istanbulu, kao i franšize američkih lanaca brze hrane Kentucky Fried Chicken te Pizza Hut. U Turskoj je Süzer vlasnik Kent leasinga i Kent factoringa, a bili su vlasnici i Kent banke koju je 2001. tamošnji fond za osiguranje depozita (TMFS) nacionalizirao i preprodao za vrijeme krize. Turski Vrhovni sud zapljenu banke ocijenio je nelegalnom i naredio njezin povratak Süzeru. Upravo je bankarstvo sektor koji grupacija želi ojačati.
Na koji će način turski kapital razvijati Banku Brod ostaje nam za vidjeti, ali se nadamo kako će ova akvizicija pomoći prije svega brodsko-posavskom gospodarstvu da se kvalitetnije nosi sa ekonomskom krizom u Hrvatskoj.
- Najnoviji
- Najstariji
-
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona. -
bond11.10.2012. u 11:14
..malo da se podsjetimo kako je nastala famozna Banka Brod.U ratnom periodu grupa mafijaša osnovala je ŠKZ "Brod na Savi".Protuzakonito neupučeni SVOJ narod su derali sa zateznom kamatom 100% večom od stvarne zakonske koja je propisana zakonom.Javni bilježnici sve to... Prikaži sve su amenovali-Toliko o primjeni i upotrebi zakona.Kao gagarncija za transakcije sa mafijom "Brod"-pardon inžinjeringom Brod komintenti su davbali u zalog imovinu 1/1 i često zbog sitnih novaca ostajali bez imovine .Zelenaški 100% zatezna je uz naklonost države i pravosuđa uništila desetke tisuća svojih građana prešučujući kriminalni rad zadruga.No kapital se gomilao.Stvoreni su uvjeti da se može osnovati i "prva brodska banka" kako oni znaju kazati.Tako opljačkanu imovinu prodavali su svojoj banci Brod kako bi samo promijenila vlasnika.To još i danas rade-kao ŠKZ u stečaju.Nije problem što nešto u zakonu ima-problem je što se zakon ne konzumira.Sprega interesa.I tako onda došao je novi vlasnik turci pa evo od jučer i rusi.Dali to zanima USKOK? Glupost je to reći još uvijek.
-
bond31.07.2011. u 09:31
Pretvorba privatnoga duga Od početka osmadesetih godina prošloga stoljeća golemi iznosi dugova velikih korporacija i poslovnih banaka na podesan su način izbrisani i pretvoreni u javni dug! Taj proces „konverzije dugova“ postala je ključna značajka krize: gubici poduzeća i banaka... Prikaži sveaka sustavno se prenose na državu.Tijekom pomame za spajanjima poduzeća podkraj osmdesetih godina, kroz kupovinu poduzeća u stečajevima teret gubitaka gospodarskih subjekata prebacivan je na državu.Propala poduzeća potom su se mogla zatvarati i otpisivati kao porezne olakšice.Nadalje ne od plaćivani zajmovi u rukama velikih poslovnih banaka rutinski su se odpisivali i pretvarali odnosno prikazivali kao gubici prije obračuna poreza.Ta politika dobacivanja „pojaseva za spašavanje“ korporacijama i poslovnim bankama u nevoljama polazila je od načela prebacivanja tereta korporativnih dugova na državnu riznicu.Nadalje, brojne državne subvencije-umjesto da se njima stimulira otvaranje novih radnih mjesta –velike su korporacije obično koristile za financiranje spajanja sa nekom drugom velikom tvrtkom, uvođenje nove tehnologije koja bi smanjila broj uposlenih ili, pak, prebacivanje proizvodnje negdje u Treći svijet.Ne samo da je država snosila troškove restrukturiranja gospodarskih subjekata već su javni izdaci izravno pridonosili povećavanju koncentracije vlasništva i znatnom smanjenju broja uposlenih u industrijskom sektoru.Nadalje, neprekinuti lanac stečajeva malih i poduzeća srednje veličine, kao i otpuštanje radnika (koji su porezni obveznici), također je na svoj način utjecalo na smanjenje poreznih prihoda
- Prikaži sve komentare
-