SLAVONSKI BROD - Nakon otvaranja predstavništva Hrvatske gospodarske komore u Kabulu, pokazalo se da je afganistansko tržište dobra prilika za domaće građevinarske tvrtke, ali i za sve ostale budući da je riječ o tržištu na kojem ne manjka novca, već znanja i tehnologije. Tvrtka "Birotehna" iz Slavonskog Broda jedan je od primjera kako se u nedostatku posla na domaćem tržištu treba okrenuti ovakvim prilikama na stranim tržištima. Birotehna se izborila za važan posao u cestogradnji u Afganistanu, vrijedan 2,5 milijuna eura.

Slavonskobrodska tvrtka će primjenjujući najmodernije "Power cem" tehnologije,   po licenci nizozemskog partnera, obaviti stabilizaciju zemljišta na trasi autoceste dugoj 46 kilometara. Riječ je i suvremenom načinu pripreme zemljišta, u skladu s zahtijevnim ekološkim standardima Europske unije. "Trenutno je ugovoreno 11 km, a radovi bi trebali započeti do kraja godine. Novom se tehnologijom cesta gradi nekoliko puta brže nego li klasičnom gradnjom, pa je vjerojatno i to jedan od razloga za dobivanje posla", kaže Anto Lipovac vlasnik Birotehne. Lipovac dodaje da je tvrtka do sada dobila reference na poslovima sanacije bakra na jadranskoj obali, te na pilot – projektu pripremne trase za Hrvatske šume u dužini od dva km, i to jedinstvenim materijalom za stabilizaciju tla. "Stabilizacija se radi cementom i aditivom, a tako dobiveni završni sloj ceste ne zahtijeva naknadno asfaltiranje. Tako izgrađena cesta je kvalitetnija i trajnija i za nju se koriste materijali iz neposredne blizine", pojašnjava Igor Rubil, inženjer građevine i zaštite okoliša u Birotehni .

 Na osnovu dosadašnjih referenci u Birotehni se nadaju da će dobiti posao i na sanaciji ekološke katastrofe u Mađarskoj. Prema njihovim tvrdnjama iz crvenog mulja novom tehnologijom moguće napraviti građevinski materijal. U Birotehni pripremaju i pilot projekt reciklažnog dvorišta gdje bi se iz otpada dobivao građevinski materijal.

U Afganistan radnici Birotehne odlaze nakon što domaće tvrtke pripreme trasu. Vlasnik tvrtke Anto Lipovac ističe kako se nada da unatoč opasnosti problema neće biti, budući da je postignut dogovor između tamnošnjih plemena i vlasti da se na radnike ne puca, a zauzvrat će im se dovesti voda i izgraditi džamija.