Trenutno je projekt u fazi savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, tako da će uskoro biti objavljen javni natječaj za odabir najpovoljnijeg ponuditelja.
SLAVONSKI BROD - Ministarstvo kulture i medija RH prošle godine je, u okviru poziva na dodjelu bespovratnih sredstava pod nazivom „Energetska obnova zgrada sa statusom kulturnog dobra“, odobrilo financiranje projekta Energetske obnove Kazališno- koncertne dvorane ˝Ivana Brlić-Mažuranić˝ u Slavonskom Brodu, o čemu je Plusportal i
pisao.
Vrijednost projekta je 1,46 milijuna (s PDV-om) te je za njega osigurano stopostotno financiranje iz Nacionalnog mehanizma za oporavak i otpornost. Radovi se ugovaraju se po sistemu „ključ u ruke“. Rok za izvođenje radova je 10 mjeseci od dana uvođenja izvođača u posao.
Trenutno je projekt u fazi savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, tako da će uskoro biti objavljen javni natječaj za odabir najpovoljnijeg ponuditelja.
Cilj ovog projekta je rekonstruirati sustav grijanja, hlađenja, ventilacije i klimatizacije. Postojeći sustav je dotrajao, dio sustava uopće ne radi, a dio sustava je s obzirom na starost izložen stalnim kvarovima. Postojeća kotlovnica je smještena u suterenu objekta i za energent koristi lož ulje. Plan je ovom rekonstrukcijom kotlovnicu izmjestiti na ravni krov objekta i preći sa lož ulja na prirodni plin. Projektom je predviđeno da se postojeća kotlovnica u potpunosti demontira, a u ovoj fazi obnove objekta prostor kotlovnice se neće sanirati, nego će se na novoj poziciji u suterenu raditi strojarnica za klima komore. Postojeća kotlovnica nije iskoristiva za nove kotlove pošto su novi kotlovi plinski i ne mogu se smjestiti u navedeni prostor zbog manjka vanjskih zidova.
Osim sustava grijanja u objektu će se raditi i sustav klimatizacije putem stropnih klima jedinica i ventilokonvektorski sustav grijanja i hlađenja koji će centralnu jedinicu također imati na ravnom krovu. Osim zahvata na instalacijama projektom je predviđena i sanacija sanitarnih čvorova u smislu zamjene postojećih instalacija vodovoda i kanalizacije te uređenja sanitarnih čvorova postavljanjem novih sanitarija, keramike, rasvjetnih tijela, soboslikarski radovi, kupaonska galanterija itd.
U projektnoj dokumentaciji navodi se kako je zgrada KKD-a izgrađena 1967.godine. Na objektu su rađene rekonstrukcije vanjske ovojnice pa je 1995. mijenjana vanjska stolarija nakon ratnih oštećenja. Godine 2000. ugrađeni su kombi plinski bojleri za grijanje pojedinih dijelova objekta, a 2010. je sanirana hidroizolacija ravnog krova.
Foto: PLUS
Projektirane mjere za uštedu energije
S obzirom da je objekt pod zaštitom te stanje vanjske ovojnice i nije tako loše na zahtjev investitora projektom nije obuhvaćena energetska obnova vanjske ovojnice objekta. Naime, navedenim projektom će biti obuhvaćene samo energetske mjere na sustavima grijnja, hlađenja i ventilacije. Na sustavu elektroinstalacija je predviđena kompletna zamjena rasvjetnih tijela novim rasvjetnim tijelima sa LED tehnologijom.
Prema podacima iz projektne dokumentacije, nakon ove planirane energetske obnove zgrade KKD-a planirana je financijska ušteda od 39.752 eura godišnje. Naime, navodi se kako je ukupna cijena energije prije obnove bila 121.925 eura, dok bi nakon obnove iznosila 82.172 eura godišnje.
U nastavku donosimo detaljne projektne izračune (prema vrsti primjenjene mjere) vezane za smanjenje energije (u kWh/god) te u količini emisije CO2 na godišnjoj razini.
ELEKTRO MJERE
Zamjena postojeće rasvjete sa novim sustavom rasvjete ( LED rasvjetna tijela). Zamjenom postojeće rasvjete novim svjetiljkama s LED izvorima svjetlosti predvidiva ušteda u potrošnji električne energije rasvjete na godišnjem nivou iznosi 15.063,19 kWh/god. Shodno tome predvidiva financijska ušteda iznosi 5.833,24 €/god.
Smanjenje emisije CO2 u odnosu na postojeće stanje iznosi 3,54 t/god. JPP za zgradu iznosi 32,87 godina što je relativno dobar pokazatelj budući se radi u potpunosti nova rasvjeta koja ima deklarirani radni vijek LED modula od 50.000 h.
STROJARSKE MJERE
Izgradnja priključka i instalacije prirodnog plina, ugradnja plinskog kondenzacijskog kotla srekonstrukcijom radijatorskog grijanja. Provedbom ove mjere postigle bi se uštede od 141.862,00 kWh/god., emisija CO2 bi se smanjila za 42,41 t/god, a JPP je 32,57mgod.
Ugradnja termostatskih ventila na radijatore. Provedbom ove mjere postigle bi se uštede od 56.913,00 kWh/god., emisija CO2 bi se smanjila za 12,53 t/god, a JPP je 1,36 god.
Zamjena postojećih klima komora (grijanje) sa novom klima komorom (grijanje i hlađenje). Provedbom ove mjere postigle bi se uštede od 65.865,00 kWh/god., emisija CO2 bi se smanjila za 19,694 t/god, a JPP je 93,53 god.
Ugradnja sustava ventilacije. Provedbom ove mjere postigle bi se uštede od 15.092 kWh/god., emisija CO2 bi se smanjila za 3,323 t/god, a JPP je 34,74 god.
