SLAVONSKI BROD - Danas, 20. veljače, temeljem odluke Ujedinjenih naroda donesene 2007. godine, obilježavamo Svjetski dan socijalne pravde. A socijalna pravda zasniva se na principima poštenja, jednakosti, poštivanja različitosti, pristupu društvene zaštite, kao i primjene ljudskih prava u svim područjima života. Ili bi barem tako trebalo. Republika Hrvatska po svom je ustavnom određenju socijalna država, no sve je prisutniji osjećaj kako se od tog određenja, na razne načine udaljavamo.

"Široko rasprostranjeni problem loše organizacije radnog vremena koju je zakonodavac, u sredinama u kojima ne djeluje sindikat, u cijelosti prepustio poslodavcima za posljedicu ima lošije zdravlje, manju sigurnost tijekom rada, izostanak vremena za privatni život te širenje nezadovoljstva općenito uvjetima života i rada a, u konačnici, iseljavanjem iz Hrvatske"

Takvog je mišljenja, naime, i Savez samostalnih sindikata Hrvatske, koji je u svom priopćenju, izdanom povodom obilježavanja današnjeg dana, istaknuo kako je "umjesto održivog razvoja temeljenog na pravdi, solidarnosti i jednakosti za sve unutar društvene zajednice, Hrvatska zemlja nejednakosti u svijetu rada i privatnog života, time i nejednakih mogućnosti za ostvarenje svojih potencijala i dostojanstvenog života tijekom radnog vijeka i u starosti".

Navodeći podatak da je prema novom Indeksu socijalne pravde1 u državama članicama EU-a i OECD-a, Hrvatska na 32. od mogućeg 41. mjesta, te bez obzira na određeni napredak u odnosu na prošle dvije godine iz SSSH poručili su kako Hrvatskoj predstoji još dugi put unapređenja položaja na ljestvici socijalne pravednosti, pogotovo unapređenja pristupa tržištu rada i socijalne uključivosti ranjivih skupina.

"U Hrvatskoj samo 60,6 posto radno sposobnih hrvatskih građana radi, a u dobi od 55 do 64 tek 42,8 posto ima plaćeni posao. Značajno je porastao udio radnika koji, protivno svojoj volji, rade u nepunom radnom vremenu, koje im ne jamči primanja za pristojan život.

U najnepovoljnijem položaju su i dalje mlade osobe što je uzrokovano ili izostankom pristupa tržištu rada ili pristupom kroz stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa (SOR), koje smo od uvođenja „prokazivali" kao izrazito lošu mjeru s devastacijskim učinkom, a kroz koju je, ukupno, prošlo više od 120.000 mladih.", istaknuli su povodom Svjetskog dana socijalne pravde,iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) skrećući pri tome pozornost na široko rasprostranjeni problem loše organizacije radnog vremena koju je zakonodavac, u sredinama u kojima ne djeluje sindikat, u cijelosti prepustio poslodavcima. "To za posljedicu ima lošije zdravlje radnika, manju sigurnost tijekom rada, izostanak vremena za privatni život te širenje nezadovoljstva općenito uvjetima života i rada te, u konačnici, iseljavanjem iz Hrvatske", zaključuju 'sindikalci'.

- Socijalna pravednost se ne događa, za nju se moramo boriti. Novi uvjeti rada novi su rizici ali i nove prilike: digitalizacija, umjetna inteligencija, ugljično neutralna ekonomija i dr.  ugasit će niz radnih mjesta ali i otvarati nova, kvalitetnija. No, takav se scenarij ne odvija sam po sebi, za to se moramo boriti.

U pripremi Nacionalnog programa reformi u sklopu Europskog semestra, ponovo ističem kako SSSH traži dubinske reforme ali sa snažnom socijalnom dimenzijom: investiranje u novi zeleni plan ali javna ulaganja uvjetovati socijalnim učinkom, provedbu Europskog stupa socijalnih prava, uspostavu cjeloživotnog osposobljavanja kao prava radnika, osnivanje fonda za pravednu tranziciju i dr. Ako postignemo društveni konsenzus o ovim pitanjima, politikama i mjerama, SSSH će aktivno raditi na provedbi reformi od interesa ne samo za poslovnu već i radnu Hrvatsku -, rekao je predsjednik SSSH Mladen Novosel.