Iako je slavonska crnica pogodna za uzgoj brojnih egzotičnih kultura, kupci u Slavoniji, čini se, nisu dovoljno spremni za promjene na svom jelovniku. Međutim, zbog profita se sve više poljoprivrednika okreće uzgoju voća i povrća za koje do jučer nisu ni čuli - babaco, peruanske jagode, guavu, marakuju i čili papričice u obliku penisa- sve to danas niče na hrvatskoj zemlji.
POŽEGA - Matija iz Pule uzgaja armenski krastavac, Valentinai Davor iz Varaždinskih toplica babaco, peruanske jagode, guavu, marakuju i čili papričice u obliku penisa, a u
vrtu Marija iz Krapinskih niče bodljikavi afrički krastavac, hokaido i
butternut tikve. Za većinu tih neobičnih i egzotičnih biljaka, malo je tko čuo.
No, one ne uspijevaju samo 'tamo negdje daleko'.
I slavonska se crnica pokazala kao plodno tlo za uzgoj
egzotičnog, a ne samo pšenice, piše 24 sata. Ante Grizelj, 69-godišnjak iz
Jakšića kod Požege, već 12 godina uzgaja neuobičajene vrste povrća, među kojima
su batat, plavi andski krumpir i kiwano koje prodaje na štandu ispred kuće.
- Sjeme plavog andskog krumpira nabavio sam preko interneta
i platio pedeset kuna, što onda nije bilo malo. U početku sam ljudima davao
plavi krumpir besplatno samo da probaju. Kasnije, kada se pročulo o kakvom se
krumpiru radi, kakve su njegove prehrambene vrijednosti, krenula je prodaja. Proizvodili
smo nekoliko stotina kilograma, no sada se ponovno smanjila prodaja pa sam
smanjio uzgoj za obiteljske potrebe. - kaže nam Ante kojemu je žao što su ljudi
još uvijek nepovjerljivi prema egzotičnom.
Mnogi su ipak s klasičnih kultura za naše krajeve, poput
pšenice i kukuruza, prešli na neobične i drugačije sorte. Računica je, naime,
jasna - dok tonu i pol kukuruza danas u Slavoniji možete kupiti za 1500 kuna, uzgajivači
za, primjerice, mongolske trešnje dobiju 40 kuna po kili. Osim zarade, novo
voće i povrće može promijeniti naše zdravlje i obogatiti korisne vitaminske
zalihe u tijelu.
- Nikada nisam govorio da bi isključivo trebalo koristiti
ovaj krumpir, ne treba izostaviti naš domaći, ali koristiti ga kao nadomjestak
nije loše. Dovoljno je pogledati što koriste svjetski poznati kuhari i svima će
biti jasno zašto koristiti plavi andski krumpir. Iz osobnog iskustva mogu reći
da sam prije 12 godina počeo koristiti batat u svojoj prehrani i s njime sam
regulirao šećer u krvi, od dijabetičara sam došao do zdravog čovjeka. Hvala
Bogu sedamdeseta je na leđima, a ja se osjećam zdravo i snažno - kazao je Ante
za 24 sata.
Više o egzotičnim biljkama koje uzgaja Ante, pročitajte u članku portala 034.
