Kilogram pšenice ili jedna kifla? Pitanje je to na koji su odgovor pokušali dati predstavnici poljoprivrednih komora i zadružnih udruženja Hrvatske i susjedne Slovenije na sastanku održanom ovih dana, ustvrdivši da je i neveliko pecivo, poput kifle, skuplje od kilograma žita, što slikovito govori o podcijenjenosti njihovog rada. Prvi otkosi već padaju, govore o 20 do 30 posto manjim prinosima od očekivanih, otkupljivači zasad nisu glasni oko cijene, seljaci i njihove udruge ističu proizvođačke cijene od 1,40 do 1,70 kuna, no ona se još nije formirala, piše Glas Slavonije. 

U cijeni kruha samo je 7 do 8 posto cijene pšenice

Cijena pšenice nije vruće pitanje samo ovih godina, nego je bila i u prošlosti – bar se tako čulo na sastanku dviju komora, kada su Slovenci iznijeli zanimljiv detalj iz povijesti, iz vremena Marije Terezije, da je ta u mnogo čemu napredna carica, i kada je o poljoprivredi riječ, riješila i tada teško pitanje o cijeni pšenice tako da se ona izjednači s cijenom kifle, peciva što su ga bečki pekari osmislili još za turske opsade glavnoga grada Carstva, oblikovavši peciva, manja od tadašnjega kruha, kao polumjesec na zastavama Osmanlija koji su tada okruživali grad.

– Ljudi su tada na zgodan način na duže vrijeme riješili problem formiranja cijene žita, odredivši da kifla bude cijena za kilogram pšenice, a kada se malo bolje razmisli, taj model nije ni danas za odbaciti - kaže predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brlošić. Slično misle i Slovenci.

Slijedom toga, provjerili smo jučer cijenu kifli u đakovačkim pekarnicama – u Pan-Pekovim je 70-gramska obična kifla trenutačno na akciji i košta 1,60, a inače stoji dvije kune. U pekarnici Slavonija također dvije, a u Mlinaru 2,10 kuna.

– Ja bih bio zadovoljan time, neka je prosječna cijena 1,80 kuna, to je 1,40 kuna plus PDV. No, drugi u lancu - otkupljivači, pekari, s tim se nikako ne bi složili pa o tom modelu možemo samo sanjati - kaže ratar Željko Fabric. Njegovi prvi otkosi govore o prinosu od 4,2 t/ha.

– Predviđaju nam cijenu od 1,05, 1,10 plus PDV… pa je jedini moto: Ostavimo pšenicu kod kuće pa - tko bude bolji, njemu djevojka! - slikovit je Fabric.

Drugo je pitanje koliki je trošak pšenice u jednoj kifli. Na tom tragu odgovor je Slovenaca koji su na sastanku s našom Poljoprivrednom komorom iznijeli podatak da je prema njihovim analizama u cijeni kruha samo osam posto cijene pšenice, da čak 50 posto njegove cijene ide trgovcima, a da su ostalo troškovi dodataka, struje, goriva i dr. "Naši pekari kažu da je u cijeni kruha sedam posto cijene pšenice”, dodaje Brlošić.

HPK je radila analizu troška proizvodnje pšenice na bazi prinosa od četiri, šest i sedam tona, došavši do izračuna od 1,35 do 1,45 kuna, ovisno o kojem dijelu RH je riječ. "Jer, skuplje je pšenicu proizvesti u zapadnom dijelu nego na istoku, gdje je žitnica”, dodaje Brlošić.

Inače, prema najnovijim podacima našeg Tržišnog informacijskog sustava u poljoprivredi (TISUP), u 25. tjednu 2014. minimalna otkupna cijena pšenice je 1,02, prosječna 1,11, a maksimalna 1,35 kn/kg.

Pekari: Struktura troškova interna je stvar struke!
Pekari se nevoljko očituju o ovim pitanjima, a na zamolbu da komentiraju može li se cijena žita ravnati prema cijeni jedne kifle, uz znakoviti smijeh kažu da ne žele komentirati. Na upit je li točno da je u cijeni kruha samo osam posto cijene pšenice, naš sugovornik, jedan od vodećih ljudi u velikom hrvatskom trgovačkom društvu za proizvodnju pekarskih proizvoda, a koji je želio ostati anoniman, kaže:
"Ne govorimo javno o strukturi troškova, to je interna stvar. Neka proizvođači pšenice dođu i uvjere se u sve troškove s kojima se suočavamo, poglavito mi u odnosu na male, lokalne pekare – od higijenskog minimuma koji je za djelatnika 500, sanitarne iskaznice koja je 300 kuna, zaštite na radu, zaštite od požara itd., na čemu zakonodavac i inspekcije inzistiraju i obilaze nas češće nego druge, male pekare. Uvijek kažem – nije ista tržišna utakmica za mene i malog, lokalnog pekara. Moji ljudi, njih svih 120, prijavljeni su, plaća je točno 10. u mjesecu, imamo sve fiskalne blagajne... Nije problem struktura cijene, troškova, nego nesređena država. Jer, u suprotnom, svaki naš ratar još u sjetvi znao bi koliko će u žetvi koštati kilogram pšenice pa bi odmah znao je li mu ona isplativa ili ne”, kaže naš sugovornik