Mnogi se poljoprivrednici s obzirom na kretanja cijena tradicionalnih kultura i općeg stanja na tržištu pitaju čime se baviti odnosno što ima dugoročno dobru kalkulaciju, piše radiong.hr.

Svake godine pojavi se neka nova hit kultura i svatko ima svog favorita, svoju preferiranu biljnu vrstu – sigurno se sjećate medijskih boomova i priča o steviji, kiwanu, konoplji, češnjaku i paulovniji. Svake godine jedan novi hit. Ovih je dana i borovnica dobila svoj zasluženi medijski prostor, a mišljenja smo da se to trebalo i ranije dogoditi.

Borovnica nema veliku tradiciju uzgoja u našem podneblju, ali ima određenu potrošnju. Relativno malo se konzumira svježa na našem tržištu, što zbog nedostatka navika, ali i visoke cijene na policama. Ovih se dana na policama trgovačkih lanaca može kupiti pakiranje od 250 grama za 18 kuna odnosno 72 kune za kilogram.

Sa druge strane borovnica ima češću konzumaciju u prerađevinama pa je tako u upotrebi kao sok, sirup, liker, čaj, džem ili zamrznuta za pripremu raznih slastica. Nalazimo je u hrani za djecu, u voćnim jogurtima, zdravoj hrani i energetskim pločicama.

Odličan je izvor vitamina i anti-oksidansa koji su visoko na popisu svih nutricionista.

Sjeverna Amerika broj 1 u borovnici

Globalnim tržištem dominiraju SAD i Kanada koje danas drže više od 80% svjetske proizvodnje borovnice sa ukupnom proizvodnjom od 350.000 tona godišnje, dok Europa polako, ali sigurno hvata korak. Naime, borovnica je na tlo Europe došla prije tek nešto više od stotinu godina, upravo sa Američkog kontinenta. I očito pala je na plodno tlo.

Danas su lideri proizvodnje ovog zdravog voća na starom kontinentu Poljska (12.700t/god), Njemačka (10.300t/god), Francuska (9.000t/god), Nizozemska (5.500t/god) i Španjolska (5.000t/god).

Borovnica u Hrvatskoj u porastu

Hrvatska proizvodnja borovnica je skromna, ali sve je češće nalazimo u investicijama IPARD-a i EAFRD fondova za ruralni razvoj. Proizvodnja je u porastu, a prostora očigledno ima.

Tržište je nedovoljno razvijeno tako da nije u fokusu interesa otkupljivača, ali porastom broja proizvođača stvoriti će se i pretpostavke dovoljnih količina za ulazak u trgovačke lance.

Prema podacima APPRRR-a u sustavu potpora u RH sa nasadima borovnica nalaze se 73 proizvođača ukupne površine plantaža od 74 hektara – prosječno dakle cca. 1ha ili godišnjim obujmom od 740t/god na razini države.

Kratka kalkulacija borovnice

Velika joj je prednost što zbog uzgojnog oblika i fizičkih svojstava ne traži konstrukciju (kao jabuka ili kruška), što uvelike smanjuje investiciju u podizanje plantaže. Nasadi zahtijevaju navodnjavanje kap na kap, a poželjna je i zaštitna mreža.

Dodatno, nema previše brige oko štetnika i bolesti, a dobro podnosi i visoke i niske temperature. Traži kiselija tla, a preporučuju se osunčaniji položaji sa blagim nagibom terena koji osigurava strujanje zraka. 

"Trajnija je za čuvanje i transport od primjerice maline ili kupine, a u dobrim uvjetima može stajati i do 30 dana od berbe. Vrijeme berbe je dodatno stavlja u prednost u odnosu na brojno drugo voće jer sazrijeva u srpnju i kolovozu, u špici turističke sezone, što drastično olakšava plasman. Treba uzeti u obzir da je svježa borovnica daleko popularnija među našim gostima (Nijemcima, Austrijancima, Slovencima i dr.) nego među našim kupcima", kaže nam Senad Dupljak, vlasnik najvećeg rasadnika borovnica u regiji.

Veleprodajna cijena od 35 do 40 kuna po kilogramu (5 EUR-a prema trenutnim informacijama iz Poljske), dok se na lokalnim veletržnicama može postići i između 50 i 60 kuna po kilogramu u jeku sezone.

Važna priprema tla

Struka napominje da je izrazito važna priprema tla što nam potvrđuje agronom Dupljak: "Ona se u novije vrijeme sadi na način da se otvore rovovi i u njih se nasipa treset (najčešće litvanski) koji se oblikuje u humak tako da se ocijede oborinske vode. Taj se humak prekrije sa slojem komposta od borovine koji je kiselijeg pH i potom se kompost pomalo razgrađuje i prihranjuje grm borovnice.

Svake godine ili dvije dodaje se sloj novog komposta koji ujedno i služi kao malč za korove. Moguće je postaviti i foliju, ali tada korijen ostaje na površini te je više podložan stresu suše. Navedenom tehnologijom danas se borovnica sadi bilo gdje bez obzira na kvalitetu domicilnog tla.

Trogodišnje sadnice koje se mogu naći na tržištu dolaze u puni rod u trećoj godini od sadnje, a na hektar površine ide oko 3.000 sadnica. Obično se kalkulira sa 3,5 do 4 kilograma ploda po jednom grmu, što govori o prinosima od oko 10 tona po hektaru ploda borovnice. U ovoj gruboj računici dolazimo do 400.000 kuna prihoda po hektaru, što uz relativno niske troškove proizvodnje osigurava brz povrat investicije.

Cijene sadnica od 14 do 40 kuna

Cijene sadnica kreću se od 14 kuna za jednogodišnje pa i do 40 kuna za već razvijene trogodišnje sadnice koje već prve godine daju rod, a punu rodnost postižu u trećoj godini. Ekonomski vijek nasada (ovisno o sorti) traje cca. 20 godina.

Najveća količina rada traži se u berbi jer se ona provlači kroz 30-ak dana, što je optimalno za obiteljski angažman i manje nasade. Kod većih plantaža berba se u pravilu radi strojno, posebnim kombajnima za borovnice. Svi koji imaju zemljišne resurse, mehanizaciju i nešto vremena, a razmišljaju o voćnim nasadima i/ili dodatnim prihodima, svakako moraju ovu voćnu vrstu ozbiljno uzeti u razmatranje.

Izvor: Agroklub