BUNDESTAG bi do kraja mjeseca trebao raspravljati o rezoluciji o budućnosti Bosne i Hercegovine, kojom zastupnici tri stranke vladajuće koalicije u Njemačkoj (Socijaldemokrati, Zeleni, liberali) pozivaju Hrvatsku i Srbiju da se distanciraju od "etničkih i separatističkih snaga u BiH", prenosi Jutarnji list.

Prema tekstu koji još može biti mijenjan, Bundestag će pozvati na uređenje BiH bez nacionalnog predznaka, jer smatraju da sadašnja situacija vodi u novi rat u jugoistočnoj Europi. U ožujku su se Njemačka, Nizozemska i Švedska protivile spominjanju konstitutivnih naroda u BiH u dokumentu o sigurnosnoj politici EU.

Tekst rezolucije, javlja Deutsche Welle, u četvrtak je poslan na razmatranje u odbore za vanjska, europska i obrambena pitanja.

Vladajuće njemačke stranke rezolucijom upozoravaju da je ozbiljna politička kriza u BiH prerasla u krizu sigurnosti i širi se, ugrožavajući teško stečeni mir u jugostičnoj Europi. "Članovima političkog vrha Srbije ne samo da nedostaje distanca od nacionalističke ideje velike Srbije, nego svojim izjavama potpiruju takve ideje", navodi se u rezoluciji. Pozivaju da se ne potcijeni podrška ruskog predsjednika Putina "snagama podjele", jer Rusija ima neskriveni interes destabilizirati regiju Zapadnog Balkana, a njime i EU.

Njemačke vladajuće stranke uzrok problema vide u nacionalizmu i daytonskoj strukturi BiH. Rat u BiH i genocid u Srebrenici opasne su posljedice nacionalističke politike "koja konstruira navodne grupne pripadnosti, ljude dijeli i huška jedne na druge i koja ne bježi od mijenjanja granica, protjerivanja i ubojstava".

Čović s Dodikom

Nijemci se zalažu da se provedu izbori u BiH u listopadu uz maksimalnu međunarodnu podršku, da se spriječi bojkot izbora i da se izborni zakon ne mijenja bez promjene Ustava BiH. "Potrebna izmjena ustava i izbornog zakona BiH mora imati za cilj prevladati etničke podjele u zemlji", stoji u nacrtu deklaracije. Nacionalističke političke elite u srpskoj, hrvatskoj i bošnjačkoj stranci, stoji u tekstu, namjerno pojačavaju i iskorištavaju navodne nacionalne razlike za samobogaćenje i održavanje vlastite moći. Reforme su desetljećima blokirane kako bi se održalo povoljno okruženje za korupciju i klijentelizam, pojedini politički čelnici sve se više oslanjaju na separatizam, mržnju i govor mržnje, ističe se u rezoluciji, uz isticanje imena Milorada Dodika, člana državnog Predsjedništva, i Dragana Čovića, predsjednika HDZ BiH, čija politika je "prijetnja miru".