Ako je do zadnjeg zareza točno što iznose mediji, zaključak je samo jedan: stvarno smo bili idioti dok smo vjerovali da nas vode skromni domoljubi! Jer čitamo svaki dan slične priče, samo se mijenjaju akteri: piše se da je Fimi media u pet godina u poslovima s državnim firmama i ministarstvima uprihodila gotovo 180 milijuna kuna. Pa da je firma u vlasništvu sina Luke Bebića na oglasnim poslovima u javnim ustanovama napravila u istom razdoblju više od stotinu milijuna kuna.

Mediji tvrde da je i tvrtka za koju je lobirao Ratko Maček u marketinškim poslovima s ministarstvima i državnim tvrtkama uprihodila gotovo stotinu milijuna kuna. Da je firma koju vodi sin Ivana Jarnjaka u istom razdoblju opet u poslovima s državnim tvrtkama napravila 74 milijuna kuna prometa, a firma koju vodi zet Marija Zubovića na prodaji uredske opreme državnim tvrtkama zaradila 30 milijuna kuna. Da ne nabrajam koje stotine milijuna kuna poslova se spočitavaju utjecaju Božidara Kalmete. A onda ide mini holding Ive Sanadera s Boga pitaj koliko inozemnih računa.

Ako su sve to laži, fascinantno je da ih nisu demantirali policija ili državno odvjetništvo. Ako je makar i pola istina, zaključak je samo jedan: Bože, kakvi smo mi bili majmuni! Nisu to delinkventi što pljačkaju banke ni trgovačke centre. To su ljudi koji su u priliku da manipuliraju došli zahvaljujući biračkom povjerenju. Ono ih je stavilo u prigodu da "pomažu” sinovima, kćerima, zetovima, prijateljima. I kako vidimo, nisu gubili vrijeme. Ima li kršenja zakona u svim tim poslovima, utvrdit će pravosuđe i mediji koji prelaze granicu dajući osude prije reda. Dok običan svijet živi s par tisuća kuna, naši vitezovi su sinovima, zetovima i najboljim prijateljima pomagali rukama i nogama da namaknu puste milijune. Medijska statistika kaže da su tvrtke povezane s vrhom HDZ-a u posljednjih pet godina u poslovima s državom uprihodile gotovo šest i pol milijardi kuna. Fascinantno je da ta statistika izlazi tek sada, a istina o političarima koji nas vode bila bi potpuna kad bismo doznali koliko su milijuna kuna poslova s državom radile firme čiji su prijatelji Čačić, Linić ili Jakovčić. To očito ne smijemo znati.

No, sada na stolu imamo podatke koje imamo i iz njih je razvidno da se neki ljudi u tom kontekstu baš nikada i baš nigdje ne spominju. To su premijerka, Hebrang, Šeks, Čobanković, Ivić, tajnik stranke Bačić, ali i niz drugih. Zašto ne maknu 50 kleptomana iz svojih redova? Doduše, HDZ-ovci se bude iz zimskog sna te nam Šeks najavljuje da slijedi amputacija dijela HDZ-a, ali odluka kasni, a tajming u politici zna biti – sve. Onaj pošteni, čestiti, neukaljani dio HDZ-a ima stravičnu manu: zaprepašten razmjerima pljačke, dramatično, gotovo tragično kasni s reakcijom. Oni, premda su vlast, ne kreiraju događaje, samo na njih odgovaraju, pa i u tome kasne. Ali, anticipacija događaja u politici je prokleto važna.

Kad je postalo jasno da načinom na koji rade svoj posao kako Šuker tako i Biškupić kompromitiraju Vladu, trebalo je ići u rekonstrukciju, što znači da je to realno trebalo napraviti barem prije pola godine. A mi ni danas nemamo rekonstrukciju Vlade, ona se odgađa poslije Nove godine jer Friščić želi na miru jesti novogodišnji odojak. Prije ravno godinu dana HDZ-u je sugerirano da ide na izvanredni stranački sabor, da pročisti stranku jer je to nužno nakon Sanaderova odlaska. Danas je takvo što pitanje elementarne političke higijene, no HDZ kao da ne razumije razmjere svih skandala pa ta tema još uvijek nije ni apsolvirana u HDZ-u.

Tajming, tajming, jedva da je nešto o politici važnije. Miroslav Tuđman točno ističe ovih dana da je jedan od najvećih problema hrvatske politike u tome što ne planira poteze dulje od 24 sata. S druge strane nervozna nam oporba iz tjedna u tjedan pokazuje da nije nikakva alternativa. U Zagrebu je SDP izglasao proračun napravivši točno ono što zamjera HDZ-u na nacionalnoj razini: donio je čisti politički proračun. S tom razlikom što državni proračun skrbi za cijelu zemlju i ima milijun problema, a Zagreb stoji najbolje u Hrvatskoj. SDP pod utjecajem Šprema, ali mimo čelnika gradskog HDZ-a pa se može govoriti o mini puču, odbija rušiti Bandića i njegov proračun jer im to nije kurentno uoči izbora. Makar svi priznaju da proračun ne valja. SDP to radi iz posve istih razloga koje predbacuje HDZ-u u Saboru. Kakva dvoličnost! Je li nam to sjajna alternativa? Danas Zagreb nakon pustih godina vladanja SDP-a nema ni za komunalije, ni za tramvaj, ni za vrtiće. Kako vjerovati da bi bolje vodili državu?