Rezultate istraživanja donosi Telegram, čiji članak prenosimo u cijelosti.

TROJICA znanstvenika s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, Nikola Petrović, Josip Bilić i Filip Fila, provela su istraživanje o tome kako sami sebe vide građani Hrvatske, odnosno smatraju li se dijelom Srednje Europe, Mediterana ili Balkana. Proveli su ga 2021. godine, a Glas Slavonije je objavio njegove dijelove.

Temeljem stranačkih programa najrelevantnijih stranaka i anketnog istraživanja provedenog u listopadu i studenome 2021. na nacionalnom uzorku od 1500 ispitanika su analizirali geopolitičke preferencije i pozicioniranje hrvatskih elita i građana. Hrvatska zaklada za znanost je financirala istraživanje a rezultat je objavljen pod nazivom “Kulturno-civilizacijske i geopolitičke orijentacije hrvatskih stranaka i građana” te je izašao u časopisu Političke analize.

“Ispitani građani smatraju da Hrvatska u najvećoj mjeri pripada Južnoj Europi (Mediteran), zatim Jugoistočnoj Europi (Balkanu), te tek na kraju Srednjoj Europi (Mitteleuropa). Ovaj neočekivani nalaz možemo dijelom objasniti time što pitanje nije bilo formulirano s ciljem ispitivanja gdje građani smatraju da bi Hrvatska trebala pripadati”, objavili su autori istraživanja.

Građani od zemalja najviše preferiraju Njemačku i Francusku

Dodaju da su ispitanici svojim izborom vjerojatno izražavali i kritiku društvenih problema, koje se često prikazuju kroz koncept “balkanske krčme.” Kazali su i kako ih je, s obzirom na sve veću važnost formalnih i neformalnih savezništava unutar Europske unije, zanimao i stav građana o tome s kojim bi se državama članicama Hrvatska trebala najviše povezivati.

“Rezultati pokazuju da uvjerljivo prednjače zemlje Zapadne Europe, dok su članice Južne Europe dobile nešto veću potporu negoli zemlje Srednje i Istočne Europe”, dodaju. Istaknuli su da većina ispitanika ima najpozitivnije stavove o Njemačkoj i Francuskoj.

Afinitet prema NATO-u, Sjedinjenim Državama i Ujedinjenom Kraljevstvu nešto je niži nego onaj prema Europskoj uniji, Francuskoj i Njemačkoj. Kao zemlje s najnegativnijom percepcijom jasno se ističu Kina i Rusija.

Postoji mogućnost da je napad na Ukrajinu promijenio stavove

Objavili su kako je faktorska analiza pokazala da se može govoriti o tri temeljne orjentacije hrvatskih građana: prozapadnoj, višegradskoj i prortuistočnoj. “Ispitanici imaju najviše povjerenja u papu Franju, te zatim naspram bivše njemačke kancelarke Angele Merkel. Čini se da na poredak lidera izrazito utječe kulturna bliskost, tako da su ispitanici imali pozitivniji stav prema Putinu nego prema liderima koji pripadaju udaljenijem religijskom krugu”, objavili su.

“Može se pretpostaviti da je invazija na Ukrajinu promijenila ovaj poredak i dala veći naglasak na geopolitičku prijetnju. Naša analiza pokazuje da ispitanici razlučuju između prozapadnih vođa i vođa koji su ili izravni suparnici euroatlantske orijentacije (Putin, Xi Jinping) ili su često kritični prema Zapadu, te se na neki način nalaze između Zapada i Istoka (Erdogan, Orban)”, dodaju autori istraživanja.

Nema jednoglasne potpore Zapadu, ima potpore Putinu

Autori istraživanja su objavili i da postoji manjak istraživanja o geopolitičkom pozicioniranju hrvatskih građana i elita, posebno otkad je Hrvatska ušla u EU i NATO. “U našem istraživanju posebno nas je zanimalo kako hrvatski građani i političari vide položaj svoje zemlje u EU-u i svijetu, te kakva je njihova percepcija vodećih geopolitičkih aktera (lidera, država, nadnacionalnih organizacija)”, kazali su.

Dodaju da su njihovi podaci pokazali kako se ni u javnom mnijenju krajem 2021. godine nije moglo govoriti o jednoglasnoj potpori Zapadu. “Gotovo četvrtina ispitanika imala je iznimno ili donekle negativno mišljenje o NATO-u, a nešto više od 15 posto o EU-u. Prije invazije na Ukrajinu čak 38 posto ispitanika imalo je puno (9,3 posto) ili nešto povjerenja u ruskog predsjednika Vladimira Putina”, zaključili su.