DVADESET godina prošlo je od smrti Franje Tuđmana koji je umro 10. prosinca 1999., piše Index.hr, čiji članak u cijelosti prenosimo. Mnogi ga pamte kao prvog hrvatskog predsjednika i čovjeka koji je stvorio hrvatsku državu. Kakva je Hrvatska danas? Pogledajmo što pokazuju ljestvice.

Krenimo od konkurentnosti. Hrvatska se na ovogodišnjoj ljestvici konkurentnosti našla u društvu Venezuele, Mongolije i Argentine. Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, čiji je partner institut Nacionalno vijeće za konkurentnost, objavio je rezultate „Godišnjaka svjetske konkurentnosti 2019.”. Hrvatska je u ovogodišnjem izvješću zauzela 60. mjesto od ukupno 63. svjetske ekonomije, što je rast za jedno mjesto u odnosu na prošlu godinu.

Godišnjak svjetske konkurentnosti IMD mjeri koliko dobro zemlje upravljaju svojim resursima i kompetencijama kako bi omogućile dugoročno stvaranje novih vrijednosti. Metodologija IMD-a temelji se na analizi četiri faktora konkurentnosti, a to su gospodarski rezultati, efikasnost javnog sektora, efikasnost poslovnog sektora i infrastruktura te 20 indeksa, pet za svako područje.

Vrlo loša konkurentnost u područjima znanstvene i tehnološke infrastrukture

Detaljniji uvid na razini 20 indeksa konkurentnosti ukazuje na dobre rangove Hrvatske u području međunarodne trgovine, cijena te zdravlja i okoliša. Razmjerno dobra je konkurentnost u području stranih ulaganja, pri čemu je Hrvatska bolja od Bugarske i Slovenije.

Velikih problema i potencijala za promjenu Hrvatska ima u čak 13 indeksa konkurentnosti, pri čemu u tri područja koja se često navode kao prioritetna za reforme (zaposlenost, porezna politika i institucionalni okvir) Hrvatska nije na samom začelju. Od područja koja nisu u povećanom fokusu razvojne politike vrijedi izdvojiti vrlo lošu konkurentnost u područjima znanstvene infrastrukture i tehnološke infrastrukture. Na samom začelju zemalja uvrštenih u istraživanje IMD-a Hrvatska se nalazi prema konkurentnosti u području tržišta rada, poslovnog upravljanja i stavova i vrijednosti relevantnih za konkurentnost.

Najveće slabosti na razini indikatora su:

- pravni i regulatorni okvir, birokracija, državno vlasništvo u kompanijama, zaštita prava vlasništva, prilagodljivost vladinih politika, prakse revizije i računovodstva, financiranje mirovina, imigracijski zakoni;

- niska zaposlenost mladih, negativan trend rasta stanovništva, privlačenje talenata, obrazovanje zaposlenika, transfer znanja, slaba prilagodljivost na promjene;

- poslovno upravljanje, vjerodostojnost menadžera, digitalna transformacija u kompanijama, upotreba digitalnih alata i tehnologije, održivi razvoj, javno privatno partnerstvo.

U anketi, prema mišljenju gospodarstvenika, kao najpovoljniji indikatori izdvojeni su sljedeći: kvalificirana radna snaga, pouzdana infrastruktura, visoka razina obrazovanja, pristup financiranju, troškovna konkurentnost, dok su najlošije ocijenjeni učinkovito pravno okruženje, sposobnost vlade, konkurentan porezni sustav te poslovno prijateljsko okruženje.

Među deset najgorih zemalja po privlačenju stranih stručnjaka

Međunarodni institut za razvoj menadžmenta u ljestvici za 2018. godinu svrstao je Hrvatsku među deset najgorih zemalja po uspješnosti privlačenja stranih stručnjaka.

Hrvatska je najbolje rangirana po omjeru studenata i profesora (9. mjesto) te omjeru učenika i nastavnika (12.). Po ulaganju u obrazovanje po studentu također je na višem, 11. mjestu. No prosjek kvari udio BDP-a koji se troši na obrazovanje (33. mjesto). Prosjek kvari i loša mogućnost naukovanja i prakse te treniranja zaposlenika (60. i 63.) U prvoj kategoriji ocijenjena je lošom i zdravstvena infrastruktura koja bi bolje trebala odgovoriti na potrebe društva (44.). Spomenuto se odnosi na prvu kategoriju: investiranje i razvoj (potencijalnih zaposlenika).

Najgora je pak na svijetu po stupnju prioriteta kompanija da privuku i zadrže talente, 63. U motivaciji radnika također je loša, rangirana je na 62. mjesto. Ti dijelovi spadaju u drugu kategoriju: privlačnost.

U trećoj kategoriji - spremnost - zabilježila je pak najviše najgorih rezultata što se tiče rangiranja dijelova koji spadaju u tu kategoriju. Loša dostupnost financijskih vještina (63.), međunarodno iskustvo višeg menadžmenta (63.) i kompetentnost višeg menadžmenta (63.) rangirani su kao najgori. Loša je i po fakultetskom obrazovanju (koje zadovoljava potrebe za konkurentnošću gospodarstva) - rangirana je na 60. mjesto - znanosti u školama (56.), kvalificiranim radnicima (56.), obrazovnom sistemu koji odgovara gospodarstvu (55.), kao i po udjelu stranih studenata (54.)

Najveću stopu emigracije u EU, nakon Malte, ima Hrvatska

Iseljavanje iz Hrvatske poprimilo je katastrofalne razmjere. Prema izvješću Svjetske banke "Migracije i odljev mozgova u Europi i središnjoj Aziji", najveću stopu emigracije u Europskoj uniji, nakon Malte, ima Hrvatska.

U izvješću iz listopada ove godine stoji kako je Hrvatsku do sada napustilo 21,9 posto stanovništva, odnosno da petina građana koji su se rodili u Hrvatskoj sada živi izvan nje. Nakon nas dolaze Portugal i Litva koje je napustilo više od 20% populacije.

Pritom, u Hrvatskoj je odljev mozgova značajno visok – oko 27%. Problem odlaska kvalificirane radne snage vidi se u konstataciji Svjetske banke, koja navodi da Bugarska, Hrvatska i Rumunjska bilježe veliku razinu migriranja zdravstvenih djelatnika, unatoč manjku takvih radnika u domaćem zdravstvenom sektoru.

Hrvatska na dnu top 10 zemalja istočne Europe

Zanimljiv video koji uspoređuje kretanja BDP-a, pokazuje kako je Hrvatska još 1996. godine, nakon okončanja ratnih razaranja, bila na petom mjestu ljestvice deset postkomunističkih zemalja prema BDP-u po glavi stanovnika. Tada su ispred nas bile Češka, Slovenija, Mađarska i Slovačka, dok su nam u leđa gledale Poljska, Estonija, Litva, Latvija i Rusija.

No, 2013. godine Hrvatska je tresnula na dno te ljestvice i od tada se nismo odlijepili od dna, prema podacima do 2017.