Ako je suditi prema nedavnoj najavi iz Matice hrvatske, njihova će peteročlana radna skupina "u miru i tišini, bez izlaska u medije” do ljeta ili jeseni dovršiti svoj nacrt Zakona o hrvatskom jeziku i predstaviti ga Hrvatskome saboru. Bit će to njihov drugi pokušaj zakonskog uobličenja hrvatskoga jezika. No osim inicijativa Matice, od osamostaljenja Hrvatske bilo ih je još, počevši od 1995. i kontroverznog prijedloga zakona pisanog ustaškim – korienskim – pravopisom, piše Telegram.

A upravo se u ustaškoj NDH prvi i posljednji put politički izravno interveniralo u hrvatski jezik. U kolovozu 1941., kada je donesen zakon o čistoći hrvatskog jezika, propisivale su se kazne "za zaštitu čistoće jezika i pravopisa”, zabranjivala se ćirilica, formirala jezična policija i jezik se minuciozno iščešljavao od srbizama.

Da hrvatski jezik i danas ponajviše ugrožavaju naši prvi susjedi s istoka, smatraju neki od u javnosti godinama najglasnijih zagovornika donošenja zakona, poput senzacionalne jezikoslovke Sande Ham. Nedavno je briljirala tezom o nužnosti titlovanja velikog Mustafe Nadarevića, no u jednosatnom je razgovoru s Tihomirom Dujmovićem zapravo uvelike govorila o navodnoj velikosrpskoj ugrozi hrvatskog jezika. Što nas nužno vraća na početak, na endehazijsko zakonsko rješenje.

Na čelu je radne skupine Matice hrvatske – one koja u tišini piše zakon – Mario Grčević, bivši pročelnik Hrvatskih studija koji se sa svojim studentima i medijima svojevremeno razračunavao putem samoprozvanih priopćajnica. Za priču još važnije, Grčević je jedan od najbližih suradnika Sande Ham u uredništvu časopisa Jezik.

Doduše, Ham je – ima tome nekoliko godina – Grčevića nazivala "špijunom i pokvarenjakom”, "ulizicom” koja se "uvlači u dupe kome treba”, a povrh toga je "nesposoban”. Sve je to marljivo bilježio Telegramov Drago Hedl. Ham sada o Grčeviću govori u superlativima, očekujući da će napraviti sjajan posao na čelu Matičina povjerenstva.

A Grčević, on se u široj javnosti prije nekoliko godina proslavio kao potpisnik važnog otvorenog pisma tadašnjoj predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović. U njemu se zahtijevalo da se ustaški pozdrav Za dom spremni uvede u službenu upotrebu u Hrvatskoj vojsci. Zato je, između ostaloga, ovaj povijesno-zakonodavni pregled valjalo započeti onim jedinim uspješno donesenim zakonom o hrvatskom jeziku, koji potpisuje ustaški poglavnik, piše Telegram, čiji članak u cijelosti možete pročitati OVDJE.