BORBA danas može opisati djelovanje mnogih hrvatskih poslodavaca. Nakon što su u cilju opstanka, očuvanja same tvrtke, mnogi morali rezati plaće i smanjivati broj radnika, a budući da se gospodarski oporavak ni ne nazire i u pomoć države odavno se više nitko ne može pouzdati, u posljednje se vrijeme sve više okreću krajnjim mjerama. Primjerice, ukidanju ili smanjivanju minulog rada, piše Glas Slavonije.

Obzirom da se gospodarski oporavak ne nazire, a u cilju opstanka tvrtki, mnogi poslodavci okreću se dodatnim mjerama štednje poput ukidanja minulog rada.

Prema navodima iz sindikalnih središnjica početkom ove godine, primjetan je sve veći pritisak poslodavaca da se ukinu dodaci na plaću te druga materijalna prava radnika.

- Pokušava se sada dokinuti i stečeno pravo minulog rada u plaći. Mnogi kolektivni ugovori u Hrvatskoj i dalje imaju ugovoren taj dodatak na osnovnu plaću. Smatramo kako bi poslodavci trebali napraviti ozbiljne analize prije nego što ukinu stečena prava radnika. Djeluju s položaja jače strane. To se događa zato što je u nas socijalni dijalog slabo razvijen, nedovoljno je sklopljenih kolektivnih ugovora - tvrdi Zlatica Štulić, predsjednica Sindikata trgovine.

Sindikati će reći da su i spremni razgovarati o ukidanju ili smanjenju te naknade, no ako poslodavac ponudi nešto zauzvrat. Često se, međutim, zna reći da je minuli rad samo jedna od, uvjetno rečeno, "socijalističkih naknada” jer se vuče još iz bivše Jugoslavije, odnosno socijalističkog uređenja.

Ivan Sarić, dipl. iur, pravni savjetnik Hrvatske udruge poslodavaca, kaže da prije svega, radi boljeg razumijevanja teme, valja istaknuti kako minuli rad nije zakonska kategorija.

- Minuli rad je kategorija koja se 'vuče' iz kolektivnih ugovora, a njihovim prestankom poslodavci ga nisu obvezni isplaćivati. Minuli rad datira iz socijalizma, a poslodavci su ga isplaćivali kako bi išli naruku radnicima, odnosno na taj su način nagrađivali starije radnike za dugogodišnji rad u tvrtkama - kaže Sarić te dodaje kako zapadne zemlje ne poznaju kategoriju minuli rad.

Zlatica Štulić, predsjednica Sindikata trgovine: Ako se uskrati minuli rad, plaće će biti još niže, što može biti opasno, jer to može smanjiti kupovnu moć građana.

 Međutim, Zlatica Štulić kaže da je to tzv. senioritet, poznat kao kategorija i u drugim europskim zemljama. Imaju ga zemlje EU-a u našem susjedstvu, ali u raznim modalitetima.

- U nekim zemljama EU-a postoji čak i institut toplog obroka u fiksnom iznosu, kao u Sloveniji, gdje je to 4,7 eura po danu rada. Europsko sektorsko vijeće za trgovinu ima stav da socijalni partneri (sindikati i poslodavci) kroz kolektivne ugovore trebaju rješavati i ugovarati sva ta pitanja, vodeći računa da se ne remete odnosi na tržištu. Mi u Hrvatskoj moramo uložiti još puno napora da socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje postanu način dogovora u sferi radnih odnosa, na raznim nivoima (u društvu, djelatnosti i na nacionalnoj razini) da se ne dokidaju prava, jer je to jači odlučio, već da se o svim pitanjima postigne dogovor - kaže Zlatica Štulić.

Šimo Orešković, predsjednik Sindikata PPDIV-a, također navodi kako nigdje u hrvatskim zakonima nema obveze za dodatak na minuli rad.

Šimo Orešković, predsjednik Sindikata PPDIV-: Pravo na dodatak za minuli rad, putni trošak i druga prava radnika mogu se zaštititi samo kolektivnim ugovorom.

- To je pravo proizašlo prilikom donošenja novog Zakona o radu 1996. godine kada se prešlo na ugovorni radni odnos, pa je tada u zakonu pisalo kako se sva stečena prava moraju prenijeti u ugovor o radu. Poduzeća koja su tada imala dodatak na radni staž, morala su ga zadržati i nadalje. Problemi su nastali kod novih tvrtki koje nisu imale nikakvu obvezu plaćati minuli rad, kao ni putni trošak te sve druge dodatke. Prava radnika uređivali su pravilnikom o radu, uglavnom sami jer nije bilo sindikata ili radničkog vijeća. Kod društava koja su prenijela stečena prava, sve je bilo uređeno, imali su dodatak za minuli rad, putni trošak i sve druge dodatke i prava, ali su ih s vremenom gubili jer sindikati nisu ta prava zaštitili kolektivnim ugovorom, a naravno tamo gdje nije bilo sindikata, ukidali su kako i kad su htjeli, kao i danas - kaže Orešković.

I Zoran Kovačević, predsjednik HGK Županijske komore, mišljenja je kako je to pitanje koje prije svega trebaju riješiti socijalni partneri, dakle poslodavci i sindikati.

- Ipak, ukidanje minulog rada možda bi moglo biti preoštar potez, posebice u vremenima kada se govori o prestanku politike štednje i okrećemo se poticanju potrošnje - kaže Kovačević.

Nakon šest kriznih godina, bez pravih naznaka oporavka, mnogima je cilj jednostavno preživjeti.

Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata, kaže da SSSH, kao jedna od četiri reprezentativne sindikalne središnjice u RH, pretežno djeluje u realnom sektoru.

- Naši udruženi sindikati u posljednje su vrijeme tijekom kolektivnog pregovaranja suočeni s raznim zahtjevima poslodavaca, no umijećem i kvalitetom kolektivnog pregovaranja još nije dovedeno u pitanje neko od do sada stečenih prava iz područja reguliranja plaća - kaže Novosel.

Kako nadalje navodi, posebno je zabrinjavajuća činjenica da je u 2014. godini, a i u 2015. godini, donesen Zakon o uskrati prava na povećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža zaposlenima u državnim i javnim službama.

- SSSH je podržao aktivnosti sindikata koji djeluju u državnim i javnim službama usmjerene protiv donošenja tih Zakona jer na ovakav način Vlada RH, kao jedna ugovorna strana u svojstvu poslodavca, a ne u svojstvu vlasti, pri tome izbjegavajući svoje ugovorne obveze i koristeći se pozicijom jače ugovorne strane, Zakonom ukida ugovornu odredbu kolektivnih ugovora sklopljenih za ta područja, čime se izravno derogiraju pojedine odredbe kolektivnih ugovora. Time krajnje ozbiljno narušava vladavinu prava i pravnu sigurnost u RH - kaže Novosel.

Što je minuli rad?
Minuli rad je, kaže Zlatica Štulić, kategorija dijela bruto plaće. To je dodatak na osnovnu plaću, a utvrđuje se u postotku od osnovne plaće. Do sada je to najčešće bilo 0,5 % na svaku godinu staža, odrađenu u Republici Hrvatskoj, odnosno do 8. listopada 1991. u bivšoj državi. Minuli rad nije zakonska kategorija.