ZBOG bezobrazno suspektnog posla kojeg je Čermakov direktor Crodux plina, Branko Radošević, obavio s monopolističkom državnom tvrtkom Plinacro, gdje je također bio direktor prije prelaska k Čermaku, SBplus je s posebnom pažnjom pratio protuzakonita postupanja tih društava na zapadnom ulazu u Slavonski Brod.

Budući da su se Županijsko državno odvjetništvo, policija i druge institucije – prema ovom slučaju – odnosile blagonaklono, više od tri godine na naslovnici portala držimo podsjetnik kako (ni) ovaj slučaj nije riješen.

Kako 'institucije sustava' nisu radile svoj posao, Radošević i ekipa cijeli slučaj doveli su do lakrdijaškog podsmjeha usmjerena ne samo prema Brođanima nego i ostacima pravne države, o čemu (ne)hotimice svjedoči i Jutarnji list, a mi prenosimo u cijelosti.

Umjesto da je onomad Državno odvjetništvo utvrdilo kako je Čermak uopće mogao iznajmiti posebno lukrativan dio cjevovoda i to bez natječaja?; tko je, u tri navrata, zagadio više od deset uzoraka vode zbog čega 90 tisuća ljudi deset dana nije imalo pitku vodu?; zbog čega okoliš nije saniran od naftnih derivata sukladno zakonskim propisima (izmjenom zemlje i drugim radnjama)? - nakon istrage - šefica tog represivnog tijela, Mirela Šmital, izvijestila je javnost kako je do zagađenja uzoraka vode, desetak puta, „došlo slučajno".

A je li potom, i zbog toga, dobila novi mandat kako bi na dotadašnji način nastavila progoniti kriminalce na području Brodsko posavske županije, dakako, u sferi je špekulacija.  (JZ / SBplus)   

Jutarnji list 

DRŽAVNA kompanija Plinacro tužila je Crodux plin u vlasništvu umirovljenog generala Ivana Čermaka na zagrebačkom Trgovačkom sudu za nadoknadu troškova sanacije produktovoda kod Slavonskog Broda kojim Crodux doprema prirodni plin Rafineriji Bosanski Brod.

Plinacro, kako nam je u srijedu poručeno iz te tvrtke, od Čermakove kompanije potražuje 2,1 milijun kuna na temelju međusobnih ugovora i pripadajućeg dodatka potpisanih 2017. i 2018. Puknuće cijevi produktovoda, podsjetimo, utvrđeno je 28. ožujka 2018., nakon što je gradonačelnik Slavonskog Broda Mirko Duspara objavio da je voda iz gradskog vodovoda onečišćena zbog istjecanja nafte iz Croduxova produktovoda.

Nikada nije dokazana uzročno-posljedična veza između onečišćenja vode u Slavonskom Brodu i puknuća produktovoda, što je dalo za pravo Croduxu, čija je tadašnja uprava, predvođena Brankom Radoševićem, odmah nakon otkrića puknuća i u kasnijim istupima tvrdila da ih je gradonačelnik Duspara neutemeljeno okrivio i oklevetao. S druge strane, Crodux se suočio s tužbom Plinacra zbog troškova sanacije spomenutog puknuća.

Spor između Croduxa i Plinacra, kako smo ustanovili u dvjema tvrtkama, nastao je oko toga čija je dužnost sanirati rupu iz koje je benzin istjecao u teren oko produktovoda, kao i sam teren na kojem se dogodilo istjecanje. Crodux je, podsjetimo, odmah nakon utvrđenog puknuća pristupio sanaciji cijevi i terena u koji je prodrla tekućina iz produktovoda, ali, prema informacijama koje smo dobili u Plinacru, Crodux sanaciju nije odradio do kraja, nego je to učinio Plinacro.

Tko je bio odgovoran?

- Tužba za naknadu štete temelji se na ugovoru o procjeni stanja produktovoda Opatovac - Bosanski Brod sklopljenog između Plinacra i Crodux plina 26. rujna 2017. godine i aneksa tom ugovoru od 29. siječnja 2018. Kako Crodux plin nije obavio sanaciju cjelokupnog onečišćenja, u pogledu preostalog dijela sanacije koju nije izvršio Plinacro je, radi sprečavanja nastanka veće štete, poduzeo hitne sanacijske i zaštitne radove, pri čemu je za Plinacro nastao ukupni trošak u iznosu 2,112.552,44 kn, koji i potražuje u sudskom postupku - navode u Plinacru. Otkrili su nam i kako do sada nije održano nijedno ročište na zagrebačkom Trgovačkom sudu po njihovoj tužbi protiv Croduxa iako je sudu poslana u lipnju 2020.

U Crodux plinu, kako su nam poručili, potraživanje Plinacra smatraju neosnovanim i osporavaju ga u sudskom postupku, a tijek i pojedinosti sudskog postupka, ističu, ne mogu komentirati.

- Smatramo da do spora i nepotrebnog opterećenja suda ovim sudskim postupkom nije trebalo ni doći da je postojala volja druge strane za preuzimanje odgovornosti. Crodux plin je ispunio sve svoje ugovorne obveze prema Plinacru i ostalim dionicima - naveli su nam u Čermakovoj kompaniji. U Croduxu ne spore da je Plinacro financirao troškove sanacije produktovoda, ali, ističu, to je bila i dužnost Plinacra s obzirom na to da je Plinacro, kažu u Croduxu, kao vlasnik produktovoda 28 godina bio dužan održavati ga.

- Crodux nije ispitivanjem oštetio produktovod, nego otkrio oštećenje! Plinacro nije sam pravodobno otkrio oštećenje na produktovodu i nije ga sanirao s obzirom na to da je dionicu produktovoda u potpunosti zanemario i ostavio bez nadzora i kontrole. Ispitivanjem je otkriveno da je produktovod, čiji je Plinacro vlasnik, oštećen i pun benzina te je inspektorica zaštite okoliša naložila vlasniku, Plinacru, da produktovod isprazni i sanira - tvrde u Croduxu. Dodaju i kako je oko 500.000 litara benzina zatečenih u produktovodu prije početka njegove obnove iscrpio i zbrinuo Plinacro, što, ističu u Croduxu, potvrđuje da je Plinacro bio dužan i sanirati produktovod.

Plin za održavanje

U Croduxu su nam otkrili kako je Rafinerija Brod od rujna 2021. priključena na plinsku infrastrukturu Hrvatske i uredno prima plin.

- Crodux plin je platio sve troškove rekonstrukcije, prenamjene i gradnje mjerno reduktivne stanice Slobodnica, kao i gradnju novog prijelaza plinovoda ispod korita rijeke Save. Plinovodom se danas Rafinerija Brod opskrbljuje prirodnim plinom iz transportnog sustava Republike Hrvatske ili Plinacra. Plinacro na transportu plina ostvaruje prihode bez ikakvih ulaganja i ikakvog angažmana u ovaj projekt - ističu u kompaniji umirovljenog generala Čermaka.

Zacijelo je i rat u Ukrajini doprinio daljnjoj odgodi nastavka prerade nafte u Rafineriji Brod, a dok se to ne dogodi, plin iz Hrvatske koristi se za održavanje postrojenja.

Investicija koja je trebala očistiti zrak u Slavoniji
Kada je u pitanju sam projekt opskrbe Rafinerije Brod plinom, riječ je, podsjetimo, o investiciji koja ja proglašavana jednom od najvažnijih u regiji u posljednjih desetak godina jer je uključivala zamjenu dotadašnjeg pogonskog goriva u rafineriji mazuta, puno čišćim energentom, plinom.
Za "skidanje" spomenute rafinerije s mazuta posebno su bili zainteresirani građani Slavonskog Broda, koji su desetljećima trpjeli zagađivanje iz postrojenja s druge strane Save. Rafinerija Brod, u vlasništvu ruske kompanije Zarubežnjeft, ne prerađuje naftu od 2018. i eksplozije u postrojenju u kojoj je smrtno stradao jedan, a ozlijeđeno je deset radnika rafinerije.
Zarubežnjeft ne izlazi u javnost s najavama kada bi se u Brodu ponovo mogla prerađivati nafta, a posljednja nagađanja da će rafinerija početi s radom 1. lipnja 2021. pokazala su se neutemeljenim.