”Ministarstvo državne imovine ne može se žaliti na odluke nadležnih državnih odvjetništava, nego eventualno može tražiti da ponovno preispitaju svoju odluku”. I što na kraju zaključiti? Pa što drugo, nego: neka institucije rade svoj posao!
ŽUPANIJSKOM državnom odvjetništvu u Slavonskom Brodu trebalo je 41 mjesec i 20 dana (tri godine, pet mjeseci i 20 dana) da sroče jednu jedinu rečenicu od trideset i šest riječi (brojkom: 36) kako bi odgovorili zahtjevu bivšeg Državnog ureda za državnu imovinu (DUDI), koje je u međuvremenu preraslo u Ministarstvo državne imovine!, piše Telegram
Kada smo, nedavno pišući u Telegramu o tom skandalu, zamolili šeficu ŽDO-a Slavonski Brod, Mirelu Šmital, da nam pošalje odgovor na koji su u Ministarstvu državne imovine, uz jednu požurnicu, čekali tri i pol godine, ona je to odbila učiniti. Citirani odgovor dobili smo, na naše traženje, tek od spomenutog ministarstva.
Brzina kojom su pisali u ŽDO Slavonski Brod bila je manja od jedne riječi mjesečno! U 1.250 dana, u Županijskom državnom odvjetništvu u Slavonskom Brodu, uspjeli su sročiti odgovor koji ima 697 slova, uključujući i interpunkcijske znakove. Svakog drugog dana, dakle, u tih gotovo tri i pol godine, u ŽDO Slavonski Brod, odgovarajući Ministarstvu državne imovine, sročili su po jedno slovo! Svima koji u Hrvatskoj uporno ponavljaju mantru ”neka institucije rade svoj posao”, ovo je sjajan primjer kako to izgleda u stvarnosti.
I u ministarstvu imovine su, očito, bili malo šokirani
”Izvješćuje se naslov da u konkretnom slučaju nema uvjeta za raskid darovnih ugovora sklopljenih između Republike Hrvatske i općine Sibinj od 23. studenog 2007. i 12. rujna 2007. kao niti uvjeta za isplatu od Općine Sibinj”. Tako glasi odgovor slavonskobrodske zamjenice županijske državne odvjetnice Vesna Lazarić. Kada smo, nedavno pišući u Telegramu o tom skandalu, zamolili šeficu ŽDO-a Slavonski Brod, Mirelu Šmital, da nam pošalje odgovor na koji su u Ministarstvu državne imovine, uz jednu požurnicu, čekali tri i pol godine, ona je to odbila učiniti. Citirani odgovor dobili smo, na naše traženje, tek od spomenutog ministarstva.
Naivno vjerujući kako mora postojati ozbiljno, na zakonu utemeljeno, detaljno obrazloženje zbog čega nema uvjeta za raskid darovnih ugovora sklopljenih između Republike Hrvatske i općine Sibinj, zamolili smo gospođu Šmital da nam to pošalje. Nismo mogli ni pretpostavljati da nikakvog obrazloženje nema, već da se sve svodi na jednu jedinu rečenicu. Jednako šokirani, očito, ostali su i u Ministarstvu državne imovine odakle su na upit Telegrama, između ostalog, odgovorili i sljedeće:
”Ministarstvo državne imovine je 2. svibnja 2018. zaprimilo dopis Županijskog državnog odvjetništva u Slavonskom Brodu kako nema uvjeta za raskid darovnih ugovora sklopljenih između Republike Hrvatske i Općine Sibinj, kao ni za isplatu od Općine Sibinj. Razlog takve odluke nije naveden, zbog čega je zatraženo pojašnjenje”.
Kako se rok od tri i pol godine može smatrati razumnim?
U vrijeme kada je iz Ministarstva državne imovine odgovoreno Telegramu (15. studenoga), traženo pojašnjene ŽDO-a Slavonski brod, očito, još nije stiglo. To znači da ih ondje i dalje ignoriraju, jer zahtjev za pojašnjenjem upućen je prije pola godine.
Želeći saznati može li se smatrati razumnim rok od tri i pol godine, koliko je ŽDO-u Slavonski Brod trebalo da bi odgovorili Ministarstvu državne imovine (koje je još 5. lipnja 2014. godine tražilo raskid ugovora o darovanju zemljišta općini Sibinj, u cilju zaštite imovinskih interesa Republike Hrvatske), obratili smo se Državnoodvjetničkom vijeću. To tijelo, naime, postavlja i razrješuje općinske i županijske državne odvjetnike, pa smo htjeli saznati kako ondje gledaju na činjenicu da ŽDO u Slavonskom Brodu, tri i pol godine ništa ne poduzima da bi zaštitilo državnu imovinu, što je od njih tražio Državni ured za državnu imovinu (danas je to, kako smo rekli, Ministarstvo državne imovine).
Zamolili smo da nam na to pitanje odgovori Snježana Frković, predsjednica Državnoodvjetničkog vijeća, ujedno i zamjenica glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske. U nepotpisanom odgovoru pisalo je: ”Obavještavamo Vas da je odredbom članka 41. stavka 1. Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću (Narodne novine broj 67/2018) propisan djelokrug Državnoodvjetničkog vijeća, te da prema navedenoj zakonskoj odredbi Državnoodvjetničko vijeće nije nadležno rješavati pritužbe na rad pojedinog državnog odvjetnika kao niti državnog odvjetništva u cjelini”.
Što zaključiti, osim, 'neka institucije rade svoj posao'?
Zanimalo nas je što o svemu misle u Gajevoj 30 a, u Zagrebu, pa smo isto pitanje, 12. studenoga, postavili i glavnom državnom odvjetniku Draženu Jeleniću. Ni nakon deset dana čekanja, nismo dobili odgovor.
Također, zanimalo nas je hoće li se Ministarstvo državne imovine, zabrinuto za vrijednu nekretninu, zemljište veličine 26,6 hektara procijenjeno na 12,021.570 kuna (na kojem je trebala, a nije, niknuti poslovna zona, o čemu je Telegram opširno pisao) žaliti na odluku ŽDO Slavonski Brod. Za razliku od Ministarstva državne imovine, koje smatra da taj ugovor treba raskinuti, ŽDO Slavonski Brod, vidjeli smo, drži kako ”nema uvjeta za raskid darovnih ugovora sklopljenih između Republike Hrvatske i općine Sibinj od 23. studenog 2007. i 12. rujna 2007. kao niti uvjeta za isplatu od Općine Sibinj”.
Odgovor koji smo dobili više je nego zanimljiv: ”Ministarstvo državne imovine ne može se žaliti na odluke nadležnih državnih odvjetništava, nego eventualno može tražiti da ponovno preispitaju svoju odluku”. I što na kraju zaključiti? Pa što drugo, nego: neka institucije rade svoj posao!
