NA DANAŠNJI DAN, 22. siječnja 1993. godine, počela je izvedba jedne od najuspješnijih operacija HV-a, operacije Maslenica, koja je, u to vrijeme, označila i svojevrsnu prekretnicu u dotadašnjem tijeku Domovinskog rata. Operacija Maslenica ostat će trajno zabilježena u hrvatskoj povijesnici po jasno upućenoj poruci neprijatelju kakav ga završetak očekuje na, tad, okupiranim područjima RH.

Značenje ove operacije očitovalo se i prema međunarodnoj zajednici, koja je, dotad, izražavala duboku sumnju i nevjericu u osposobljenost i snagu hrvatskih oružanih snaga. Tu sumnju ne samo da smo demantirali već smo cijelu međunarodnu javnost uvjerili u potpunu spremnost hrvatskog čovjeka i njegovih oružanih snaga da i u gotovo nemogućim uvjetima obrani tisućljetni san naših predaka za ostvarenjem potpuno slobodne i samostalne hrvatske države.

Neprijatelj je u svojim namjerama gotovo uspio i to upravo na području Novskoga ždrila, gdje je u početnim silovitim napadima komunikacijski presjekao Hrvatsku na dva dijela, ugrozivši čitavo Hrvatsko primorje. Time je zapriječio prometnu i gospodarsku povezanost između sjevera i juga Hrvatske. Hrvatski puk u Dalmaciji, ali i onaj u 'Herceg Bosni', kojem se u to vrijeme jedino tim putem mogla dostavljati pomoć, bio je doveden u gotovo nemoguću situaciju.

U vremenu pred izvođenje te operacije Hrvatska je nastojala brojnim pregovorima, potpisanim sporazumima i primirjima s pobunjenim Srbima, potaknuti dogovorno rješavanje svih pitanja, međutim, nije naišla na razumijevanje neprijateljskih snaga koji su sve dogovoreno izigravali. Ne samo da nisu bili spremni za postizanje mirnog rješenja, već su, upravo u to vrijeme, nastavili s maltretiranjem, progonima i protjerivanjem preostalih Hrvata s okupiranih područja. Stoga je hrvatski državni vrh odlučio poduzeti sve mjere kako bi se ponovno cestovno povezala sjeverna i južna Hrvatska, koja je u svakom pogledu trpjela zbog prometne izoliranosti.

Zadaća oružanih snaga bila je odbaciti neprijatelja od hrvatske obale i gradova u svrhu ponovnog povezivanja sjevera i juga Hrvatske, osloboditi zračnu luku Zemunik, te zaposjesti ključne objekte na Velebitu, odakle će se moći izvoditi aktivna obrana i daljnje izvođenje napadačkih djelovanja.

Hrvatska vojska s nestrpljenjem je dočekala taj trenutak. S iznimno visokom razinom odlučnosti, pripremljenosti i inicijativom pojedinaca i postrojbi krenula je u oslobađanje domovine. Treba istaknuti kako je cijela operacija pripremljena u potpunoj tajnosti, pa je udar hrvatskih snaga zatekao i iznenadio neprijatelja.

U izvedbi operacije Maslenica bile su angažirane sve grane oružanih snaga, a sudjelovale su postrojbe tadašnjeg ZP-a Split ( 4. gardijska brigada, taktičke grupe 112. i 113, zatim 126. brigada, 7. domobranska pukovnija, 40. inženjerijska bojna, 72. bojna VP), specijalne postrojbe MUP-a, dijelovi 9.., 3., 2., i 1. gardijske brigade, dijelovi postrojbi GSHV-a, te Središnjica elektroničkog djelovanja Split, zatim pomorske snage HRM-a i eskadrila helikoptera HRZ-a.

U svega dva i pol dana Hrvatska vojska je u cijelosti uspješno obavila planiranu zadaću, razbivši dotad samouvjerene neprijateljske snage. Operacijom Maslenica potvrdila se i dokazala hrvatska spremnost, odlučnost i potreban stupanj organiziranosti oružanih snaga za oslobođenje privremeno okupiranih područja, vojničkim putem. Uspješnom izvedbom ove operacije HV-a stvoreni su uvjeti za oslobađanje brane Peruča. Operacija Maslenica pobjedničkoj HV donijela je niz iskustava koji su joj znatno pripomogli u daljnjem jačanju, organizaciji, razvoju i uporabi postrojbi što se očitovalo u kasnijim akcijama u kojima su oslobođena sva hrvatska područja. ( Hrvatski vojnik)

O ovoj operaciji, viđenoj očima Brođana koji su u njoj sudjelovali, SBplus objavio je autorski članak kojeg možete pročitati OVDJE

U spomen na 12 poginulih Brođana
Obilježavanje 20. obljetnice vojno-redarstvene akcije Maslenica, na svoj način uveličali su i zaljubljenici u maratonsko trčanje. Njih 21 iz Osijeka, Đakova i Slavonskog Broda istrčalo je dionicu od Novigrada (preko Paljuka) do Kašića (12 km), mjesta u kojem je postavljeno spomen obilježje (veliki hrastovi križ) poginulim pripadnicima 3. Gardijske brigade, među kojima je bilo i 12 Brođana. Najviše maratonaca (11) bilo je iz Slavonskog Broda (Udruga BraCe), dok se u dva autobusa mjesta našlo za sedamdesetak branitelja, pripadnika 3. Gardijske brigade-Kune. Svi zajedno su na spomen obilježje položili vjence i zapalili svijeće za svoje poginule suborce. Akciju je pratio te u njoj sudjelovao i naš sportski urednik Ivan Salantić.