DILJEM Europske unije, pa tako i u Hrvatskoj, danas obilježavamo Dan pobjede nad fašizmom i Dan Europe. Taj se dan slavi u znak sjećanja na 9. svibnja 1945. godine kada je nacistička Njemačka potpisala kapitulaciju, odnosno kada je, na isti datum pet godina kasnije, francuski ministar vanjskih poslova, Robert Schuman, predložio osnivanje Europske zajednice za ugljen i čelik. Na takozvanu 'Schumanovu deklaraciju' gleda se kao na početak stvaranja današnje Europske unije.

Na današnji dan polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća u Batini iskazuje se počast vojnicima Trećeg ukrajinskog fronta Crvene armije koji su poginuli u Drugom svjetskom ratu, za Hrvatski radio napisala je Amoreta Bajto.

Batinska je bitka jedna od najtežih tijekom Drugog svjetskog rata u ovom dijelu Europe. U zajedničkoj akciji postrojbi Trećeg ukrajinskog fronta Crvene armije i Glavnog štaba narodnooslobodilačke vojske te partizanskih odreda Vojvodine oslobođena je Batina koju su držale jake i dobro utvrđene njemačke snage. Cijela je Baranja oslobođena 29. studenoga, a u tim je borbama poginulo više od 1500 pripadnika Crvene armije i 478 boraca 51. vojvođanske udarne divizije.

Na mjestu najžešćih borbi tih ratnih godina, kada je ispunjena 'krvava kota 169', podignut je spomenik Crvenoj armiji u sklopu kojega je i zajednička grobnica s posmrtnim ostacima 1297 njezinih vojnika, a na tom se mjestu svake godine na Dan pobjede odaje počast žrtvama stradalim u batini. U Vukovaru je, pak, na Novom groblju podignut spomenik kod zajedničke grobnice u kojoj su pohranjeni posmrtni ostaci 1027 bugarskih vojnika poginulih u Drugom svjetskom ratu, također u sklopu Crvene armije.

Srami li se Hrvatska današnjeg dana za Jutarnji.hr prokomentirala je povjesničarka Nataša Mataušić, muzejska savjetnica u Hrvatskom povijesnom muzeju i predsjednica Upravnog vijeća Spomen područja Jasenovac.

- Osim Memorijalnog muzeja Jasenovac, memorijala "Batinska bitka” u Batini, muzeja "Lipa pamti” u Istri te odnedavno Muzeja oslobođenja Dalmacije u Šibeniku, u Hrvatskoj ne djeluje niti jedan muzej koji bi se isključivo bavio temom Drugog svjetskog rata i razdoblja socijalizma. Nažalost, klima u hrvatskom društvu nije zrela za tako nešto. Mi se očito sramimo antifašizma jer slava blijedi, a traume rastu. Do prije nekoliko godina se slavio Dan pobjede, a sada se sve više i više udaljavamo od antifašizma i tonemo u nacionalizam. A stvarno se nemamo čega sramiti. - zaključila je Mataušić.

Stoga bi danas svi Europljani, i oni koji se tako osjećaju, trebali slaviti velike pobjede nad mračnim vremenima koje su omogućile da u velikom i značajnom dijelu današnjeg svijeta slobodno i ravnopravno žive svi ljudi, bez obzira na naciju, boju kože ili vjersku pripadnost.