SLAVONSKI BROD - Na današnji dan 1991. godine Hrvatski je sabor jednoglasno donio odluku o raskidu državničko pravnih veza Hrvatske s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ te je utvrđeno kako RH-a ne smatra legitimnim i legalnim ni jedno tijelo dotadašnje SFRJ te da ne priznaje valjanim niti jedan pravni akt bilo kojeg tijela koje nastupa u ime bivše federacije, koja više kao takva ne postoji. Zbog toga se 8. listopada u zemlji obilježva kao Dan neovisnosti te je proglašen neradnim danom. Riječ je o državnom prazniku koji se obilježava od 2001. godine, na inicijativu zastupnika Ive Škrabala.

"Republika Hrvatska, od dana 8. listopada 1991. godine, raskida državnopravne sveze na temelju kojih je zajedno s ostalim republikama i pokrajinama tvorila dosadašnju SFRJ."

Saborska odluka o raskidu državničko pravnih veza za SFRJ donesena je nakon što je prethodnoga dana istekao tromjesečni moratorij na hrvatsku Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti, a koju je Sabor donio 25. lipnja 1991. godine. Naime, stupanje na snagu ove Odluke odgođeno je tada za tri mjeseca na temelju Brijunske deklaracije od 7. srpnja, odnosno na zahtjev Europske zajednice kako bi se jugoslavenska kriza pokušala riješiti mirnim putem.

Istoga dana kada je istekao moratorij na hrvatsku Odluku o samostalnosti, zrakoplovi JNA bombardirali su povijesnu jezgru Zagreba i Banske dvore u kojima je bilo smješteno tadašnje državno vodstvo na čelu s predsjednikom Franjom Tuđmanom. Zbog tih okolnosti te mogućih novih zračnih napada na Zagreb, povijesna je sjednica održana 8. listopada 1991. godine u podrumu Inine zgrade u Šubićevoj ulici 29 u Zagrebu.

Prvi predsjednik Sabora u Republici Hrvatskoj Žarko Domljan je tom prigodom rekao da je Hrvatska poslije tromjesečnog moratorija dugo čekala i mnogo propatila te da je sloboda pitanje njezina opstanka. Odluku kojom je Sabor proglasio okončanje postupka razdruživanja pročitao je Vladimir Šeks potvrdivši tako da Jugoslavija kao zajednica država više ne postoji: "Republika Hrvatska, od dana 8. listopada 1991. godine, raskida državnopravne sveze na temelju kojih je zajedno s ostalim republikama i pokrajinama tvorila dosadašnju SFRJ."

Hrvatski sabor je tada u Odluci i zasebnim zaključcima naglasio da Republika Hrvatska ne priznaje valjanim niti jedan pravni akt bilo kojeg tijela koje nastupa u ime bivše federacije - SFRJ. Sabor je u zasebnim zaključcima istaknuo kako su na Republiku Hrvatsku oružanu agresiju izvršile Republika Srbija i tzv. JNA pa je zato Republika Hrvatska bila prisiljena braniti se svim raspoloživim sredstvima.

JNA je tada proglašena agresorskom i okupatorskom vojskom koja mora bez odgode napustiti hrvatski teritorij, što ga je privremeno zaposjela.  Sabor je pozvao i sve države, posebno članice Europske zajednice i Ujedinjenih naroda na uspostavu diplomatskih odnosa s Republikom Hrvatskom. Na toj saborskoj sjednici izglasano je i 15 zakona potrebnih za oživotvorenje samostalne i suverene Republike Hrvatske.

Kronologija

Godine 1990. Hrvati su na prvim demokratskim izborima u travnju i svibnju skinuli komunističku vlast u Hrvatskoj. Te godine, 22. prosinca, nova je vlast predvođena HDZ-om donijela prvi suvremeni demokratski Ustav Republike Hrvatske - Božićni Ustav. Sljedeće godine u mjesecu travnju predsjednik Franjo Tuđman donio je odluku o raspisivanju referenduma o državnopravnom položaju Republike Hrvatske. Dana 19. svibnja 1991. održan je referendum na kojem se velika većina hrvatskog pučanstva očitovala za slobodnu, samostalnu i nezavisnu Republiku Hrvatsku.

Rezultate referenduma i volju naroda poštovala su sva državna tijela pa je stoga Sabor 25. lipnja 1991. donio Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske. Ubrzo nakon toga, počela je otvorena agresija Srbije na Hrvatsku. Potom je potpisana Brijunska deklaracija kojom se JNA trebala povući u vojarne, a Slovenija i Hrvatska su trebale odgoditi provedbu postupka razdruživanja kako bi se kriza riješila mirnim putem.

Kako do mirnog razilaženja nije došlo, nakon što je istekao moratorij na provedbu postupka razdruživanja Republike Hrvatske s ostalim republikama i pokrajinama bivše države, dana 7. listopada 1991. godine zrakoplovi JNA bombardirali su povijesnu jezgru glavnoga hrvatskog grada Zagreba, zgradu sabora i Banske dvore u kojima je tada bilo državno vodstvo na čelu s predsjednikom Tuđmanom.

Zbog tih okolnosti i mogućih novih zračnih napada na Zagreb, sjednica Hrvatskog sabora održana je 8. listopada 1991. godine na tajnom mjestu, odnosnu u podrumu Inine zgrade u Šubićevoj ulici u Zagrebu, gdje je i donesena Odluku o raskidu državnopravnih sveza Republike Hrvatske s ostalim republikama i pokrajinama bivše SFRJ.

Zanimljivosti

Dana 8. listopada dogodila su se još dva važna događaja uz hrvatsku neovisnost. Dana 8. listopada 1075. u Solinu je okrunjen kralj Zvonimir (krunom koju mu je poslao papa Grgur VII., što je bila potvrda priznanja Kraljevine Hrvatske kao međunarodnog subjekta), a 8. listopada 1871. Eugen Kvaternik pokrenuo je Rakovičku bunu, jedan u nizu neuspjelih pokušaja ostvarenja hrvatske neovisnosti.

Godine 2015. i Google je, po prvi puta, Hrvatima čestitao Dan neovisnosti tako da je na svojoj tražilici umjesto drugog slova O stavio hrvatsku zastavu, odnosno, zamijenio ga hrvatskom trobojnicom, a u pozadinu postavio Plitvička jezera. I dok sugradski i županijski čelnici Dan neovisnosti obilježili u petak (!), Google je Hrvatima čestitku uputio i ove godine, naravno, na sam Dan neovisnosti.