FRANCUSKI predsjednik Emmanuel Macron u nedjelju se prisjetio krvavog Prvog svjetskog rata i milijuna njegovih žrtava predvodeći obilježavanje stogodišnjice njegova završetka i pozvao desetke svjetskih čelnika okupljenih u Parizu na mir i suradnju.

 Skoro 70 državnika u Parizu na obljetnici I. svjetskog rata

"11. studenoga 1918. bio je prije sto godina. Čini se daleko, ali je zapravo bilo jučer. Tragovi rata nisu se nikad izbrisali, ni na tlu Francuske, ni u Europi ni na Bliskom istoku, ni u sjećanjima ljudi", rekao je Macron pred šefovima država i vlada iz čitavog svijeta, među kojima je bila i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, okupljenih u Parizu na obilježavanju stogodišnjice kraja Prvog svjetskog rata.

"Sjetimo se! Ne zaboravimo!", poručio im je.

Emmanuel Macron pohvalio je domoljublje Francuza koji su se borili od 1914., istaknuvši kako je patriotizam koncept potpuno protivan nacionalizmu.

"Domoljublje je točna protivnost nacionalizmu", rekao je francuski šef države. "Nacionalizam je njegova izdaja".

Poručio je nazočnima kako se valja sjetiti onih koji su došli iz čitavog svijeta na francusko tlo jer su željeli braniti vrijednosti koje su cijenili. "Došli su u sela čija imena nikada nisu ni čuli".

"Francuska zna da duguje svojih borcima i borcima iz čitavog svijeta. Ona se klanja pred njihovom veličinom", rekao je.

Povijest prijeti da će se ponoviti

Pozvao je nazočne da odbace "opčinjenost nasiljem i dominacijom" i rekao da danas povijest prijeti da će se ponoviti jer se "negdašnji demoni ponovno bude".

"Nove ideologije manipuliraju vjerama, povijest prijeti da će ponovno krenuti tragičnim tijekom. Neka ova obljetnica bude ona koja će obnoviti vječnu vjernost našim mrtvima", rekao je.

Svojim je kolegama poručio kako "moramo prenijeti našoj djeci svijet o kojem su generacije sanjale".

Svoj je govor, u kojem je naglasio i važnost francusko-njemačkog prijateljstva, te stvaranja Europske unije i Ujedinjenih naroda nakon Drugog svjetskog rata, završio riječima: "Živio mir među narodima i među državama, živjele slobodne države svijeta, živjelo prijateljstvo među narodima, živjela Francuska".

Na taj način, Macron se osvrnuo na sebičnu i opasnu politiku pojedinih država članica Europske unije, a govor je iz prvog reda pratila i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.  Pod kišnim nebom Pariza okupili su se i američki predsjednik Donald Trump, ruski predsjednik Vladimir Putin, njemačka kancelarka Angela Merkel, izraelski premijer Benjamin Netanyahu, turski predsjednik Tayyip Erdogan, kanadski premijer Justin Trudeau, čelnici UN-a, Europske unije i NATO-a. Nazočan je bio i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić.

Predsjednica ovoga puta nije uspjela zauzeti poziciju pokraj Trumpa od kojeg je bila udaljena čak 11 mjesta. Srdačno se pozdravila s francuskim predsjednikom koji je zaključio da ih i ovoga puta, baš poput njihovog ruskog nogometnog susreta, prati kiša. Prijenos velikog govora ostat će upamćen i po potezu srbijanske javne televizije. Montažeri RTS-a ubacili su nepomični, smrznuti kadar Aleksandra Vučića, kako bi izgledalo da su kamere zaljubljene u srbijanskog predsjednika.

Veliki rat

Prvi svjetski rat nije bio slučajnost jer ratovi to nikad nisu. U to vrijeme, na početku 20. stoljeća, jačaju nacionalni pokreti u Europi prijeteći da razore dotad postojeće velike države i carstva. Mali narodi bore se za svoju neovisnost, a stare velike države polagano odumiru.

Na čelu jedne od najvećih, Austro-Ugarske, car je Franz Josef. Strogi i ozbiljni vladar svjestan je da bi svaka iskra mogla stvoriti plamen koji će biti teško ugasiti, stoga podnosi i najveću osobnu žrtvu pa nakon vjerojatnog ubojstva svojeg sina i prestolonasljednika Rudolfa on prihvaća tezu da se zapravo radilo o samoubojstvu. Riječ je o čuvenoj aferi Mayerling kad je mladi princ pronađen mrtav zajedno sa svojom ljubavnicom Marijom Večerom.

No kad je u Sarajevu izvršen atentat i na carevog nećaka, prestolonasljednika Franza Ferdinanda kojeg je ubio jugoslavenski nacionalist Gavrilo Princip, i sam car shvaća da je rat neizbježan. Vijest o smrti Franza Ferdinanda zatiče Franza Josefa u njegovom omiljenom utočištu od svijeta i politike, ljetnikovcu u austrijskom mjestu Bas Ischl gdje je i potpisao naredbu kojom počinje prvi svjetski rat.

Nakon što je potpisao dokument o napadu na kraljevinu Srbiju kojim će početi pakao, car je rekao: "Ja sam napravio najbolje što sam mogao, ali sada je sve gotovo". Njemački car Vilim II potpisuje s riječima "Vi ćete požaliti ovo, gospodo". Ruski car Nikola II je nakon potpisivanja naređenja o mobilizaciji rekao: "Rat će biti katastrofalan za svijet i jednom kada počne, bit će ga teško zaustaviti". Franz Josef nakon toga odlazi natrag u Beč, a u svoj se ljetnikovac više nikada nije vratio. Kraj Velikog rata car nije doživio jer je umro 1916. godine.

Ono što je trebalo biti tek kratka akcija gotova do Božića u koju su ljudi odlazili sa smiješkom, pretvorilo se u jedan od najkrvavijih sukoba u ljudskoj povijesti. Nakon austrijske objave rata Srbiji, kompliciran sustav savezništava država i naroda Europe pokreće lančanu reakciju koju više nije bilo moguće zaustaviti.

Svijet se svrstao u dva tabora: sile Antante – savez koji su stvorile Rusija, Francuska i Velika Britanija i Centralne sile – Njemačka i Austro-Ugarska. Započele su krvave borbe koje su trajale sve do kraja 1918. i u kojima je poginulo oko 17 milijuna ljudi.

SAD je u početku rata bio neutralan, ali je surađivao s Francuskom, Italijom i Velikom Britanijom. Njemački totalni rat na moru, gdje su uništavani američki brodovi, promijenio je stav SAD-a pa je 6. travnja 1917. SAD  stupio u rat na strani Antante. Njemačka je kapitulirala 11. studenog 1918. a kapitulacija je potpisana u željezničkom vagonu u šumi Compiegne – istom onom u kojem su se ove godine sastali francuski predsjednik Emmanuel Macron i njemačka kancelarka Angela Merkel i poručili mladima da se "ovako nešto više nikada ne smije dogoditi".