SLAVONSKI BROD - Danas, 12. rujna, u Hrvatskoj i svijetu obilježavamo Dan oralnog zdravlja, čiji je cilj promocija oralne higijene.

Oralne bolesti, zubni karijes i peridontalne bolesti predstavljaju najčešće kronične infekcije, uzrokuju bol i nelagodu, smanjuju kvalitetu života, a njihovo liječenje je skupo. Zubni karijes nastaje zbog nepravilne prehrane u djetinjstvu i adolescenciji, učestale konzumacije šećera, nemliječnog izvora i nedostatka fluora. U Hrvatskoj samo 61 posto djece pere zube dva ili više puta dnevno, dok u Švedskoj, Švicarskoj i Njemačkoj to čini njih oko 80 posto.

- Situacija s oralnom higijenom u našoj sredini nije bajna. Ljudi održavanje zubi ne shvaćaju kao zdravlje pa to stavljaju u drugi plan. Pokušavamo educirati svoje pacijente i na taj način napraviti iskorak. No, učenje o pravilnom održavanju zubi mora krenuti odmalena kako bi djeca, još u fazi mliječnih zubi, stekla naviku. Tu naviku teško je steći u starijoj dobi. Potrebna je kronologija događanja od samog vrtića. Zapeli smo u preventivi. Bitnija od vrste paste koju koristite je četkica koju koristite i sama tehnika pranja zubi. Zubi se ne peru 20 sekundi, a tehniku i redoslijed čišćenja različitih zubnih ploha netko vas mora naučiti. Rutina pranja zubi je najbitnija. - u razgovoru za SBplus kazao je slavonskobrodski oralni kirurg, Marijan Baranović.

Koliko je oralna higijena važna pokazuje i podatak da paradontalne bolesti mogu biti povezane kardiovaskularnim, plućnim bolestima, karcinomima te moždanim udarom, a upravo su stomatolozi oni koji na njih mogu prvi ukazati.

Ipak, ljudi često teže 'hollywoodskom osmijehu', ali ne i ulaganju truda da bi do njega došli bez pomoći stomatologa.

- Često su nam pacijenti ljudi koji imaju jako loše uvjete u usnoj šupljini. To su ljudi koji nemaju zube već 15 do 20 godina, neprestano su nosili protezu, a time se gube i meka i tvrda tkiva. To traži velike pripreme i koštane nadogradnje, kako biste uopće došli do faze postavljanja implantata. To znači mirovanje od šest do devet mjeseci bez zamjenske proteze, bez zubi, a ljudi danas teško mogu pristati na takvo što. To je ozbiljna kirurgija, u kojoj sam ranije radio kompromise zbog vremenskog pritiska, no više ih ne radim jer to baca u vodu sav trud s obje strane. Ljudi uopće nisu spremni na čekanje i uvijek volim reći da se ni ne upuštaju u tu priču ako je tako. No, tu je i all-on-four koncept koji postoji dugi niz godina. Zasnovan je na što bržoj sanaciji situacije. Dobar je jer je moguće preskočiti anatomske strukture nužne za postavku većeg broja implantata. To daje mogućnost manipulacije i otvara vidik. Dakako, i tu su mogući problemi, tako da je strpljenje potrebno u svakom slučaju. To nije samo mehanička stvar, nego i stvar biologije, okoline,… - dodao je Baranović.

Prema prikupljenim podatcima, u svijetu više od milijarde ljudi ne koristi zubnu pastu s fluoridima, a više od tri milijarde ne pere zube dvaput na dan. U slabije razvijenim zemljama čak 90 psoto zubnih bolesti ostaje neliječeno, a procjenjuje se kako se i u razvijenim zemljama samo pet do deset posto od ukupnih troškova za zdravstvo odnosi na troškove povezane s oralnim zdravljem.

Poražavajuće jer se većina zubnih bolesti danas može se spriječiti i odlazak zubaru više ne smije boljeti.

- Bol tijekom zahvata je, uz lijekove i anesteziju, danas nepotrebna. Nešto drugo je bol nakon zahvata koja prati svaku operaciju, a ne samo onu u usnoj šupljini. Radim od 2001. godine i dosad tek jednom ili dvojici pacijenata koji su to zahtijevali, nisam dao anesteziju. Svi drugi pacijenti je dobiju. Da biste dali anesteziju morate poznavati pacijenta jer je razlika radi li se o 25-godišnjaku ili čovjeku koji je srčani bolesnik. Danas je nemoguće raditi bez toga i svaki pacijent koji sjedne na stolicu ima pravo tražiti anesteziju. Raniji način rada rezultirao je brojnim traumama danas odraslih generacija koje su izbjegavale odlazak zubaru. - za SBplus kazao je Baranović.

Pranje zuba (četkanje uz uporabu paste za zube s fluoridima) u trajanju od dvije minute uz čišćenje zubnih međuprostora zubnim koncem predstavlja najbolju metodu održavanja zubne higijene. Naravno, ne smiju biti zanemareni ni redoviti kontrolni posjeti stomatologu (najmanje jednom u šest mjeseci).

Zanimljivo je da 12-godišnjaci u Hrvatskoj u prosjeku imaju 3,5 zubnih karijesa, dok je u razvijenim zemljama poput Švedske taj broj znatno niži. Slično je i s osobama treće dobi, od kojih je kod nas više od 30 posto  bezubo, dok se istovremeno u Švedskoj još 2003. godine njihov postotak kretao oko jedan posto.