/
1
/
1
167
Prikaza
0
Komentara
U Topuskom trebala bi niknuti investicija od nevjerojatnih 50 milijardi dolara. Radi se o američkom projektu nazvanom Pantheon, ogromnom podatkovnom centru umjetne inteligencije, a koliko je golem najbolje ilustrira podatak da bi za napajanje ogromnih računala i njihovo hlađenje, bila potrebna bar polovina električne energije koju sada, svakodnevno, koristi Hrvatska. Skeptici se pitaju kako ćemo uspjeti osigurati toliko struje i je li ta ogromna investicija opasnost po okoliš i zdravlje ljudi. Podsjećaju kako se u nekim državama SAD-a vode rasprave o zabrani gradnje takvih postrojenja zbog mogućeg preopterećenja električne mreže i drugih problema.
Investitori koji kane ulagati u Hrvatsku, kažu kako su nas prepoznali kao sigurnu, politički stabilnu zemlju, s obrazovanim ljudima i visokom radnom etikom. I zato su spremni uložiti nevjerojatnih 50 milijardi dolara. Optimisti tvrde da samo prezime glavnog američkog investitora jamči ozbiljnost. Čovjek se zove Ryan Rich. A prezime Rich, prevedeno na hrvatski, znači - bogat.
Kad na vrbi rodi grožđe
Članice EU prihvatile su novu uredbu kojim će biti reguliran status biljaka te uzgoj novim gnomskim tehnikama i njihova klasifikacija. Za neke kategorije biljaka nova će pravila biti osjetno labavija u odnosu na standardno GMO zakonodavstvo. Hrvatska se tome usprotivila, ali je nadglasana. Većina, 18 članica Europske unije, je bila ''za'', pa je prijedlog prošao. Iz Bruxellesea uvjeravaju kako će nova uredba ne samo poboljšati sigurnost opskrbe hranom, već će zbog genetskih modifikacija biljaka one biti otpornije na suše ili poplave i neće negativno utjecati na zdravlje ljudi i okoliš. A nama ne ostaje ništa drugo neko nadati se kako ubuduće krumpir, mrkvu, celer ili peršin nećemo brati s grana, a mahune, kelj, zelenu salatu ili žitarice kopati iz zemlje.
Svaki Cigo svoga konja hvali
Premijer Plenković prošlog je tjedna naciji obznanio sjajnu vijest: još jedna od vodećih svjetskih agencija koja procjenjuju bonitet svake države - Moody's Rating, Hrvatskoj je potvrdila visoku ocjenu, pohvalivši otpornost njenog gospodarstva, kvalitetno vođenje financija i učinkovitu provedbu reformi i investicija. Premijer je odmah pojasnio kako rejting A3 uz stabilne izglede potvrđuje otpornost gospodarstva na krize, kvalitetno upravljanje javnim financijama i učinkovitu provedbu reformi i investicija u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. A građani baš nešto i nisu pretjerano impresionirani pohvalama koje nam stižu jer svi ti silni epiteti i ohrabrujuće poruke nisu vidljivi u njihovim novčanicima. Nekako bi više voljeli da nas manje hvale, a da su nam novčanici deblji.
Jadran, sve dalje
Turistička predsezona u Hrvatskoj obično počinje uskrsnim blagdanima ili oko praznika rada, upravo minulog Prvog maja. Mada jedna lasta ne čini proljeće, neki se znaci već naziru, a oni neće obradovati hotelijere i ugostitelje. Naši najbrojniji gosti tradicionalno na Jadran dolaze iz Njemačke, Austrije i Slovenije, no upravo oni žale se da im je Hrvatska postala preskupa.. Optimisti se nadaju da bi ratna zbivanja na Bliskom istoku mogla ići na ruku hrvatskom turizmu jer smo podalje o ratne zone, pa bi dio turista koji su mislili ljetovati u Turskoj, Grčkoj, Cipru na Malti ili u Egiptu, mogao nahrupiti u Hrvatsku. Drugi pak strepe da bi teškoće u zračnom prijevozu i manjak avionskog goriva mogle skresat broj turista iz udaljenijih destinacija, no čini se da Jadran nikome nije dalje od stanovnika kontinentalnog dijela Hrvatske.
Stvarno, realno i nadrealno
I ove godine, uoči prvomajskih praznika stižu upozorenja kako su plaće premale, no čini se da svi oni koji kukaju baš i nisu u pravu. Prema podacima Eurostata, europske organizacije nalik našem Državnom zavodu za statistiku, Hrvatska se po jednom ekonomskom pokazatelju može mjeriti s najrazvijenijim europskim državama. Na žalost nije riječ o produktivnosti ili životnom standardu, nego o plaćama zaposlenih u državi, koje su prema podacima Eurostata dosegnule 13,6 posto BDP-a. Po tome smo drugi u Europskoj uniji, prije nas je samo Danska, a daleko iza nas su Nizozemska, Italija i Irska. Hrvatska je zemlja u kojoj je razlika u plaćama između javnog i privatnog sektora narasla na rekordnih 600 eura. Riječ je o ogromnom jazu, a to se najbolje vidi na ljestvici stvarne individualne potrošnje građana Europske unije. S obzirom da realni sektor u Hrvatskoj itekako zaostaje za plaćama od javnog, stanovnici Hrvatske, po stvarnoj potrošnji, tek su ispred Slovačke, Latvije, Bugarske, Estonije i Mađarske. Što pak u prijevodu znači da sve što je realno, ne mora biti i stvarno.
Po(r)uka tjedna
Živio Prvi maj. Radnička klasa ide u raj.
Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije portala plusportal.hr.
Komentari
0
Najnoviji
- Najnoviji
- Najstariji
-
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona. -
