PLJUSAK u Kninu pokvario je proslavu Oluje, vojno-redarstvene akcije u kojoj je 1995. oslobođen velik dio Hrvatske, do tada okupiran i pod vlašću tzv. Republike Srpske Krajine. A onda su smisao proslave ukrali premijer Plenković i predsjednik Republike Milanović, uz sudjelovanje predsjednika Sabora Jandrokovića, trećeg iz plejade ''trojice veličanstvenih''. Umjesto da se govori o Oluji, njenom smislu, značenju i važnosti, svi su govorili o tome kako su premijer i predsjednik napokon razmijenili nekoliko riječi i to jedan s drugim izravno, bez posrednika, izaslanika ili medija. I svi su nagađali što su jedan drugom rekli, jer se to na televizijskim snimkama nije čulo. Uporni novinari molili su dvojicu najmoćnijih ljudi u državi da kažu što su jedan drugome rekli, ali obojica su to odbila. Možda zato što takve riječi nije pristojno javno izgovoriti. Kako god bio, Plenki i Zoki ukrali su Oluju. Ponajviše onima koji su u njoj sudjelovali. Kako živima tako i mrtvima.

Od srijede do petka pa ispočetka

Za nekoliko dana istječe jednomjesečni mandat šefu Vojne sigurnosno-obavještajne agencija (VSOA), koji je na tu dužnost imenovan nakon dugih i teških pregovora izaslanikâ Banskih dvora i Pantovčaka, kao privremeno rješenje, jer se oni koji ga trebaju imenovati, premijer i predsjednik, nikako nisu mogli usuglasiti. Ali to privremeno rješenje istječe 10. kolovoza, do kada treba naći osobu za cijeli mandat. U srijedu se činilo da je dogovor postignut, ali u petak je sve palo u vodu, nakon što je šef države rekao kako će potpisati prijedlog, na kojeg je premijer već stavio paraf, samo ukoliko se stvar riješi u paketu. A taj paket podrazumijeva da se uz imenovanje šefa VSOA-e riješi i izbor 15-ak drugih visokih vojnih dužnosnika. O čemu dogovora nema. Pa će izaslanici premijera i predsjednika, čini se, ponovno za pregovarači stol. Kao u onoj pjesmici: Pričali su pričali, od srijede do petka, pa su onda počeli opet ispočetka.

Poruke iz prve ruke

Nevrijeme koje je poharalo susjednu Sloveniju i poplavilo dvije trećine te zemlje, zakonom spojenih posuda prelilo se i u Hrvatsku. Nabujale su rijeke, vodostaji podivljali, bujice prodirale u kuće, no na sreću i bar ne do danas, nitko nije smrtno stradao. Za razliku od Slovenije gdje je život izgubilo troje ljudi. Napokon, u ovoj  najnovijoj vremenskoj nepogodi proradio je i glasoviti Sustav za rano upozoravanje i upravljanje krizom (SRUUK), pa je sav ponosan, ministar unutarnjih poslova obznanio kako su ovoga puta SMS poruke s upozorenjem na opasnost, uredno stigle na mobilne uređaje građana na ugroženim područjima. Ministar je rekao kako je oko 96 posto građana na ugroženim područjima takve poruke primilo, što smatra velikim uspjehom. Ali zaboravlja da 96 posto, na svakih 100.000 stanovnika, znači da 4.000 građana nije obaviješteno o opasnosti koje prijeti. A to je populacija jedne veće hrvatske općine.  

Ljubi more, drž' se kopna

Iako je dužina jadranske obale 1.777 kilometara, a uključujući otoke, njih 1.246 - od kojih je 67 naseljeno - čak 6.000 kilometara, čini se da je na ''najlipšem moru na svitu'', tijekom sezone, sve manje mjesta za Hrvate. Istraživanje jedne televizije pokazalo je da gotovo dvije trećine Hrvata, točnije 62,8 posto, godišnje odmore ne provode na moru. U odnosu na prošlu godinu hrvatskih je građana na hrvatskom Jadranu manje za 3,3 posto. Nema više radničkih odmarališta u kojim se nekoć brćkala radnička klasa, pa se sada umjesto na moru, kupa u lavoru, a pjesma ''Plavi se Jadran talasa, odmara se radnička klasa'', odavno je izašla iz mode.

Isto istraživanje pokazalo je kako većina od one trećine koja se nekako i dočepa mora, ondje potroši i do 1.500 eura, a ako koji put djeci priušte i poneku kuglu sladoleda, čija je cijena i do četiri eura, potroši se i više. Pa je jasno da si dvije trećine hrvatskih građana to ne može priuštiti. I za njih važi ona: ljubi more, drž' se kopna.

Slovačka, Danska i naška

Samo Slovacima možemo biti zahvalni što naša inflacija nije najviša u zemljama Europske unije. Oni su rekorderi, s 10,2 posto godišnje šamponi su eu-inflacije, a mi smo izvrsni drugi, s inflacijom od 8,1 posto. Saznali smo to ne od naših političara, koji takve podatke kriju kao zmija noge, već zahvaljujući mjerenju takozvanim harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena. Iako inflacija u Europskoj uniji usporava i u prosjeku, u zadnjih godinu dana, iznosi 5,3 posto, mi i Slovaci se ne damo. A upravo zahvaljujući njima, Slovacima, koji su euro uveli 14 godina prije nas, domaću inflaciju ne možemo pravdati posljedicama zamjene kuna za euro. Pa bismo onu glasovitu Shakespeareovu rečenicu ''Ima nešto trulo u državi Danskoj'', za ovu prigodu mogli prepjevati u: ''Ima nešto trulo u državi naškoj''.

Po(r)uka tjedna

S obzirom na podijeljenost državnog vrha čini se kao da su i Dan pobjede i domovinske zahvalnosti obilježavali odvojeno: jedni su slavili Dan pobjede, drugi Dan domovinske zahvalnosti.