GRADSKA knjižnica Slavonski Brod nudi pregršt događaja tako da zaista svatko može pronaći nešto za sebe. Povodom Mjeseca hrvatske knjige različite radionice za djecu, susreti s prevoditeljima, književnicima,... dobro su došli, ali ono što je također upotpunilo program su „Tadijine jeseni“ - manifestacija koja svake godine odaje čast piscu Dragutinu Tadijanoviću kroz različite pristupe njegovom stvaralaštvu. Tako je ove godine veliku pažnju izazvao događaj „Tadija na stranim jezicima“ gdje je poseban gost bio hrvatski glumac Robert Kurbaša.

Gradska knjižnica Slavonski Brod

Sve u svemu, zanimljiva večer koja može biti poticajna u promišljanju o važnosti prevođenja i baš zato možemo i Tadijine jeseni povezati s Mjesecom hrvatske knjige posvećenom prevoditeljima i književnom prevođenju. Zašto je prevođenje važno možda nije potrebno obrazlagati. Ali ipak, često podrazumijevajući dostupnost strane literature mislimo kako je to sasvim uobičajeno. No, nije. Složen je posao prevoditelja. Uči u jezik, uči u misao, teško je. Jer prevođenje nije isključivo vezano samo za točno određene postupke prevođenja, perfektno znanje jezika s kojega se prevodi i na koji se prevodi. Prevođenje predstavlja i ulazak u sferu razumijevanja misli koje se nalaze izvan okvirnog teksta.

Gradska knjižnica Slavonski Brod

Jezik je nevjerojatno fleksibilan jer trpi neologizme, trpi preinake zahvaljujući ulasku stranih riječi u svakodnevnu upotrebu koje se potom prilagođavaju jeziku u kome nastave boraviti. Prevođenje je kao ponovo pisanje iste pjesme ili romana, bilo kojeg teksta koji se prevodi. Jer ono ne trpi površnost i brzinu. I naposljetku, razumijevanje onoga na što je pisac mislio dok je pisao svoje retke teksta je također važno kako bi se izbjegle pogrešne intervencije u prevođenju.

Važno je uvijek primijetiti prevoditelje jer i oni su kao novi pisci istoga djela i zahvaljujući njima mi možemo čitati ono što nikada sami ne bismo. Zaboravljamo kako je prevođenje važno u interakciji s produkcijom, s dostupnošću, s nezastarijevanjem nekih novih naslova. Vidimo kako knjižare obiluju stranim autorima. Zahvaljujući prevoditeljima možemo biti u toku.

Naposljetku, što bismo bez, primjerice, jedne Višnje Machiedo, Patricije Horvat, Ande Bukvić Pažin ili Marte Andrić?

Ne bi nam bila dostupna raskoš strane literature i raskoš našega jezika.

Zato nije loše sjetiti se i njih kad čitamo stranu literaturu u kojoj nerijetko uživamo.